Jedan od najčešćih izazova sa kojima se zaposleni na daljinu suočavaju jeste neočekivan osjećaj izolacije. Iako rad od kuće zvuči kao ostvarenje sna, svakodnevna realnost može djelovati isključeno i usamljeno.
Ako se tako osjećate, niste jedini. Mnogi radnici na daljinu imaju slične teškoće. Istraživanje kompanije Galup pokazalo je da se 25% zaposlenih koji rade isključivo na daljinu osjeća usamljeno, u poređenju sa samo 16% onih koji rade u kancelariji. Dobra vijest? Postoje praktični načini da se osjećate povezanije, podržanije i ispunjenije u svom radu na daljinu. Evo četiri razloga zbog kojih rad na daljinu može djelovati usamljeno – i šta možete učiniti da to promijenite.
Nedostatak ličnog kontakta sa kolegama
Jedna od najočiglednijih promjena kod prelaska na rad na daljinu jeste izostanak spontanih socijalnih interakcija. Brzi razgovori u hodniku, pauze za kafu ili zajednički trenuci tokom ručka možda djeluju beznačajno, ali upravo oni grade osjećaj zajedništva i pripadnosti, prneosi Forbes. Bez tih neformalnih susreta, lako je osjećati se izolovano – čak i ako ste cio dan na video pozivima.
Da biste to ublažili, preuzmite inicijativu i organizujte povremena okupljanja uživo ako vam kolege žive u blizini. Nešto jednostavno poput kafe može napraviti veliku razliku. Ako ste geografski udaljeni, predložite virtuelna okupljanja koja nisu vezana za posao, poput zajedničke kafe petkom ujutru preko Zuma (Zoom), tematskih ručkova ili čak timskog kviza. Uvođenje socijalnog vremena u radni kalendar može vratiti preko potrebnu ljudsku povezanost i održati timski duh.
Zamućena granica između poslovnog i privatnog života
Rad na daljinu često briše fizičke i mentalne granice koje nam pomažu da odvojimo profesionalni identitet od privatnog. Kada vam trpezarijski sto postane radni sto, teže je “isključiti se” s posla, a vremenom to može dovesti do emocionalne iscrpljenosti i osjećaja gubitka uporišta.
Postavljanje jasnih granica između posla i privatnog života je ključno. Odredi posebnu radnu zonu, čak i ako je to samo mali kutak, i mentalno ga tretiraj kao svoju kancelariju. Započni i završi svoj radni dan rutinama koje imitiraju odlazak na posao i povratak: prošetaj, istegni se ili slušaj podkast. Uspostavi radno vrijeme i jasno ga saopšti svom timu.
Podjednako je važno da, pored radnog prostora, imaš i zone u domu koje su isključivo za lični život – gdje možeš istinski da se isključiš i opustiš. Bilo da je to udoban kutak za čitanje, trpezarijski sto za porodične obroke ili vrijeme provedeno napolju, te aktivnosti i prostori podsjećaju te da odmor i privatno vrijeme nisu luksuz, već potreba. Ove granice štite tvoje lično vrijeme, stvaraju zdravu strukturu dana i smanjuju rizik od sagorijevanja i emocionalnog zamora.
Nedostatak energije iz timskog okruženja
Postoji posebna energija koja se stvara kada ste okruženi motivisanim kolegama, razmjenjujete ideje u realnom vremenu i osjećate da ste dio nečega većeg od sebe. Bez te energije, rad na daljinu može djelovati statično ili čak ustajalo.
Da bi se ponovo probudio taj osjećaj saradnje, razmisli o članstvu u coworking prostoru. To ti može donijeti promjenu okruženja i staviti te među ljude koji takođe rade na svojim ciljevima. Ako ti trošak predstavlja problem, obrati se poslodavcu – mnoge kompanije su voljne da pokriju članarinu u coworking prostorima kao dio podrške radu na daljinu. Takođe, predloži više timskog rada u realnom vremenu – kroz zajedničke radne sesije ili brainstorming pozive uživo. Iako je za virtuelno oživljavanje timske energije potrebno uložiti trud, vrijedno je toga.
Ograničena socijalna interakcija van poslovnih zadataka
Rad na daljinu može pretvoriti svaki razgovor u spisak obaveza. Sastanci postaju ekstremno efikasni, mejlovi kratki, a neobavezni razgovori koji su ranije popunjavali praznine – nestaju. Vremenom, ovaj funkcionalni stil komunikacije može ostaviti osjećaj emocionalne praznine, čak i kada ste cio dan u interakciji s ljudima.
Jedan način da vratiš socijalnu komponentu jeste kroz “radne grupe” – kratke video pozive gdje ti i kolege zajedno radite u tišini. Ove sesije oponašaju iskustvo rada rame uz rame u kancelariji, omogućujući spontani razgovor i osjećaj prisustva.
Takođe, razmislite o tome da prvih nekoliko minuta sastanaka posvetite ličnim provjerama (“check-in”), ili da organizujete povremene Slek (Slack) kanale koji nisu vezani za posao. Za dijeljenje nove muzike, planova za vikend ili zanimljivosti iz života. Ove male promjene mogu pomoći da se stvori osjećaj zajednice koji prevazilazi čisto izvršavanje zadataka.
Osjećaj usamljenosti tokom rada na daljinu ne znači da nešto nije u redu sa tobom. To samo znači da si čovjek. Ljudi su stvoreni za povezivanje, i iako rad na daljinu to može otežati, ne mora ga u potpunosti isključiti. Preduzimanjem proaktivnih koraka, možeš vratiti toplinu, povezanost i smisao u svoj radni dan.
(Vijesti.ba)