Osobe koje pate od ovog poremećaja često osjećaju intenzivnu nelagodu kada se nalaze pod pažnjom drugih, vjerujući da će biti ismijane ili omalovažene. Socijalna fobija najčešće se pojavljuje nakon puberteta, njen utjecaj može biti dugotrajan, a ako se ne liječi, ozbiljno ugrožava kvalitetu života.
Jedan od ključnih simptoma socijalne fobije je strah od negativnog vrednovanja od strane drugih, što može uključivati izbjegavanje situacija kao što su javni nastupi, društveni susreti ili čak svakodnevne interakcije poput razgovora u kafiću.
Ovaj poremećaj može imati fizičke simptome poput ubrzanog rada srca, povišenog krvnog pritiska, pa čak i napada panike, što dodatno povećava osjećaj tjeskobe. Statistički je češći kod žena, a često je udružen s drugim mentalnim poremećajima poput depresije, alkoholizma i PTSP-a.
Razumijevanje uzroka
Sociološke i psihološke teorije ukazuju na to da socijalna fobija može biti posljedica traumatskog iskustva u djetinjstvu, poput odbacivanja ili prezaštitničkog ponašanja roditelja. Zbog tih iskustava, razvija se nisko samopouzdanje koje kasnije izaziva poteškoće u socijalnim interakcijama. Također, postoje i biološki faktori koji igraju ulogu u razvoju socijalne fobije.
Na primjer, poremećaji u ravnoteži serotonina mogu biti odgovorni za pojavu ovog poremećaja, što se može ublažiti terapijama poput selektivnih inhibitora serotonina (SIPPS).
Liječenje socijalne fobije
Liječenje socijalne fobije obuhvaća različite pristupe, uključujući farmakoterapiju i psihoterapiju. Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) pomoći će pacijentima da prepoznaju i prekinu negativne misli te da nauče efikasnije reagovati na stresne situacije.
Terapija izlaganjem problemu također može biti korisna jer uključuje postupno suočavanje sa situacijama koje izazivaju strah, čime se smanjuje nivo tjeskobe.
Farmakološki tretmani, poput antidepresiva, anksiolitika i β-blokatora, mogu pomoći u kontroli simptoma, ali važno je napomenuti da lijekovi ne liječe uzrok socijalne fobije i da dugoročno mogu izazvati ovisnost.
Kako socijalizacija utječe na mentalno zdravlje?
Za osobe koje pate od socijalne fobije, važno je suočiti se sa strahovima. Ključno je razvijati socijalne vještine, učiti se opuštati u društvenim situacijama i prestati vjerovati da je potrebno svidjeti se svima.
Kroz socijalne interakcije, poput ugodnog druženja s prijateljima ili porodicom, oslobađa se neurotransmiter koji smanjuje anksioznost i stres.
Ujedno, socijalizacija pozitivno utječe na mentalno zdravlje, smanjuje rizik od depresije, poboljšava pamćenje i koncentraciju, te sprječava razvoj demencije.
(Vijesti.ba)