Cijena unce porasla je na 3.875,53 dolara, čime je nastavljen rast peti dan zaredom. Do toga je došlo nakon što privremeni budžetski paket nije uspio spriječiti zatvaranje u Washingtonu, dok je Bijela kuća naložila državnim agencijama da “sprovedu svoje planove za uredno zatvaranje”, inače prvo u posljednjih sedam godina, piše Reuters.
Obustava rada federalnih institucija može dodatno oslabiti dolar, dok se objavljivanje podataka ključnih za procjenu stanja američke ekonomije, uključujući i izvještaj o zaposlenosti u petak, može odgoditi.
Cijena zlata je ove godine skočila za više od 47 posto, što ga postavlja na put ka najvećem godišnjem rastu još od 1979. godine. Rast podupiru kupovine centralnih banaka i sve veća ulaganja u berzanske fondove zasnovane na zlatu, nakon što su Federalne rezerve nastavile snižavanje kamatnih stopa.
Priliv u ETF fondove u septembru bio je najveći u posljednje tri godine. Tržišta su također pažljivo pratila različita mišljenja američkih zvaničnika o monetarnoj politici. U utorak je Feda Susan Collins, predsjednica bostonskog ogranka, rekla da bi dodatna sniženja kamatnih stopa mogla biti opravdana ove godine zbog slabijeg tržišta rada, ali da zvaničnici moraju biti obazrivi zbog rizika od uporne inflacije. S druge strane, predsjednica Feda u Dalasu Lorie Logan poručila je da zvaničnici trebaju biti oprezni u razmatranju novih smanjenja kamatnih stopa dok inflacija ostaje iznad cilja, a tržište rada relativno uravnoteženo.
U takvom okruženju zlato bilježi snažnu potražnju kao sigurno utočište, dok traje bojazan u vezi s nezavisnošću centralne banke. Advokati guvernerke Feda Lise Cook zatražili su prošle sedmice od Vrhovnog suda SAD-a da joj omogući da ostane na funkciji dok se bori protiv pokušaja predsjednika Donalda Trumpa da je razriješi.
Spot cijena zlata porasla je za 0,1 posto na 3.864,60 dolara po unci u 13.11 po singapurskom vremenu, nakon što je u utorak zatvorena rastom od 0,7 posto.
(Vijesti.ba / FENA)