To je vidjela Arsena Buljušmić Kustura, koja je preživjela strahote rata u Bosni. Osjećala je da mora djelovati, prenosi Guardian.
Za vrijeme trajanja opsade u Sarajevu ona je još bila dijete. Njezini rođaci bili su među 100.000 ubijenih tijekom rata 1992. – 1995. Njezin otac je preživio zatvaranje u koncentracijskom logoru, no posmrtni ostaci ostalih rođaka još nisu pronađeni. Prisjeća se da je, kad je imala pet godina, na nju pucao snajperist dok je uzimala vodu iz kamiona s humanitarnom pomoći.
Podsjeća se ratnih zločina i genocida u Srebrenici te se boji da će tužba pokrenuta protiv Srbije za genocid u Haagu prije nekoliko desetljeća – kojom je utvrđeno da se u Srebrenici dogodio genocid, ali je Srbija oslobođena izravne krivnje za počinjenje istog – postati presedan za druge slučajeve.
“Ludo je da smo 30 godina kasnije još uvijek u istoj poziciji, da vodimo iste rasprave”, rekla je Buljušmić-Kustura, sada edukatorica o genocidu u Londonu. “Trenutno smo na prekretnici gdje se ne sudi samo Izraelu, već na neki način oblikujemo čitavo međunarodno humanitarno pravo i njegov okvir.”
Pismo Međunarodnom sudu pravde
Nakon što je prošle sedmice pratila proces u Haagu, Buljušmić-Kustura prikupila je više od 1000 potpisa preživjelih žrtava genocida i rata širom Bosne, SAD-a i Velike Britanije te ih poslala u otvorenom pismu Međunarodnom sudu pravde (ICJ). Poziva sud UN-a da spriječi ponavljanje historije provedbom “privremenih mjera” koje je predložila Južna Afrika, a to je, na primjer, prisilni prekid vatre, koji bi ublažio rizik od genocida.
Izrael je rekao da bi privremene mjere trebale biti odbačene, nazivajući ih “nesavjesnim” i rekavši da one nastoje “osujetiti pravo Izraela da se brani”.
U pismu se mjere nazivaju “ključnim za sprječavanje daljnjih masovnih zločina”. “Povijest nam je pokazala da je neuspjeh međunarodne zajednice da nametne obustavu vojnih aktivnosti bivšoj Saveznoj Republici Jugoslaviji 1993. rezultirao genocidom, prisilnim etničkim raseljavanjem i raznim zločinima protiv čovječnosti”, stoji u pismu. “Pravovremeni prekid vatre, kako ga je predložila Republika Bosna i Hercegovina 1993. godine, nedvojbeno je mogao spasiti mnoge živote.”
Izraelski napadi u Gazi, potaknuti Hamasovim masakrom 7. oktobra, ubili su više od 22.000 Palestinaca. “Gledanje rata online u stvarnom vremenu izvuklo je na površinu traumatična sjećanja za mnoge preživjele”, rekla je Buljušmić-Kustura. “Svi s kojima razgovaram osjećaju se slično. A kako i ne bi, primorani su to gledati uživo na svom telefonu. Ne možete pobjeći od toga.”
Bolni presedan
Za Ahmeda Hrustanovića pismo ICJ-u je mali čin kojim preživjeli iz BiH-a mogu pomoći drugim žrtvama. “Taj je sud mogao zaustaviti rat u bivšoj Jugoslaviji, ali nije. Dakle, sada imaju priliku učiniti bolje za ljude u Palestini. Nisu nam pomogli, i što se dogodilo? Genocid u Srebrenici”, kazao je Hrustanović.
U srpnju 1995. snage bosanskih Srba sustavno su ubile oko 8000 bosanskih muslimana, uključujući i članove Hrustanovićeve obitelji u Srebrenici. To je jedini masakr u Europi od Drugog svjetskog rata koji se smatra genocidom.
“Bude se naše traume, patimo, prisjećamo se onoga što smo preživjeli, pa smo pokušali nešto poduzeti”, kazao je Hrustanović, koji se prije desetak godina vratio u Srebrenicu. “To je za njih, ne radi se o nama.”
Budući da se kao dijete suočila s progonom tokom rata u BiH, Emina Ćerimović kaže da iz prve ruke zna važnost pravde i odgovornosti. Kao pridružena direktorica odjela za prava osoba s invaliditetom Human Rights Watcha, posljednjih je sedmica razgovarala s Palestincima s invaliditetom u Gazi.
“Težina i ozbiljnost užasa s kojima se oni, kao i svi Palestinci u Gazi, suočavaju u razmjerima bez presedana u modernoj historiji Izraela i Palestine čine postupak pred MSP-om prijeko potrebnim”, rekla je.
U postupku je Južnoafrička Republika navela da je međunarodna zajednica “opetovano iznevjerila” ljude u Ruandi, Bosni i Mianmaru. ICJ bi mogao donijeti privremenu presudu u roku od nekoliko sedmica.
“Južnoafrička Republika pokrenula je proces na svjetskom sudu za vjerodostojno ispitivanje ponašanja Izraela i razmatranje mjera koje bi mogle spriječiti stradanje, zaštititi civile i osigurati poštivanje međunarodnog prava”, rekao je Ćerimović, pozivajući vlade širom svijeta da podrže postupak, prenosi Index.
(Vijesti.ba)