Obilazak tri bivše sovjetske republike – koje su sada članice EU i NATO-a – predstavlja prvo zvanično putovanje Zelenskog u inostranstvo ove godine.
– Estonija, Latvija i Litvanija naši su pouzdani prijatelji i principijelni partneri. Danas sam stigao u Vilnjus prije nego što ću krenuti u Talin i Rigu – napisao je Zelenski na društvenoj mreži X, nekadašnjem Twitteru.
Na dnevnom redu razgovora su sigurnost, ukrajinska integracija u EU i NATO, saradnja u oblasti elektronskog ratovanja i bespilotnih letjelica, te daljnja koordinacija evropske podrške, dodao je on.
Ukrajina je posljednjih sedmica izložena intenzivnom ruskom granatiranju, uzvraćajući udarima na ruski pogranični grad Belgorod, dok se invazija Moskve bliži drugoj godišnjici.
Zelenski je pozvao saveznike da održe vojnu podršku i imao je razgovore licem u lice sa zvaničnicima iz Sjedinjenih Država, Njemačke i Norveške prošlog mjeseca.
Paket pomoći EU vrijedan 50 milijardi eura blokiran je, međutim, u Bruxellesu nakon veta Mađarske, dok je američki Kongres i dalje podijeljen oko slanja dodatne pomoći Ukrajini.
Nakon eskalacije zračnih napada na Ukrajinu, litvanski predsjednik Gitanas Nauseda pozvao je saveznike da Kijevu isporuče dodatne sisteme protuzračne odbrane.
– Ukrajinci čine čuda s protuzračnom odbranom koju je osigurao Zapad, ali im treba više – napisao je Nauseda prošle sedmice na X-u.
Zelenski je posljednji put posjetio Vilnjus na samitu NATO-a u julu, gdje je osigurao obećanja o nepokolebljivoj podršci Kijevu od zapadnih lidera, uključujući američkog predsjednika Joea Bidena.
Novi ruski napadi na kritičnu infrastrukturu i stambene četvrti naveli su, međutim, Kijev da zatraži bržu isporuku oružja kako bi ojačao svoje vojne sposobnosti.
Pomoć obećana Ukrajini između augusta i oktobra 2023. pala je za skoro 90 posto u odnosu na isti period 2022. godine, dostižući najnižu tačku od početka rata, prenosi AFP.
(Vijesti.ba / FENA)