Tokom svog prvog mandata američki predsjednik Donald Trump koristio je svoj posebni diplomatski stil prema protivnicima Washingtona, održavajući javno prijateljske odnose s Rusijom i Sjevernom Korejom te s druge strane jačajući pritisak na Kinu i Iran.
Ovaj put suočen je s drukčijim izazovom: ujedinjenijom grupom američkih protivnika koji su se zbližili nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022.
Trump, koji je preuzeo dužnost u ponedjeljak, obećao je da će okončati ruski rat u Ukrajini, obuzdati iranski nuklearni program i suprotstaviti se Kini, jačajući istovremeno američku vojsku.
Ali, zadnjih nekoliko godina kineski predsjednik Xi Jinping i ruski predsjednik Vladimir Putin sklopili su “neograničeno partnerstvo” i Peking osigurava Rusiji ekonomsku podršku koja joj je potrebna za vođenje rata u Ukrajini. Putin i Xi jučer su predložili daljnje jačanje svog strateškog partnerstva, u dugom telefonskom razgovoru nakon Trumpove prisege.
Rusija je također potpisala strateške sporazume sa Sjevernom Korejom u junu 2024. i Iranom u petak. Udruživanje četiri američka protivnika, koje je Bidenov ambasador u Kini nedavno nazvao “bezbožnim savezom”, dovelo je do gubitka utjecaja SAD-a i njegovih partnera, rekli su analitičari.
“Dilema za Trumpa, koji izražava želju da se ‘slaže s Rusijom’ i nastoji pritisnuti Kinu na području trgovine, sastoji se u tome da partnerstvo Moskve s Pekingom ograničava i rusku spremnost da sarađuje s Washingtonom i kinesku ranjivost na američki pritisak”, rekao je Daniel Russel iz Instituta za politiku azijskog društva iz Washingtona, koji je vodio istočnoazijsku politiku za bivšeg predsjednika Baracka Obamu.
Rusija odolijeva jakim zapadnim sankcijama uglavnom zahvaljujući tome što Kina masovno kupuje rusku naftu i prodaje joj robu s dvojnom, civilnom i vojnom namjenom, koju se, po Bidenovoj administraciji, koristi za jačanje ruske odbrambene industrijske baze, što Kina negira.
Sjeverna Koreja šalje Rusiji vojnike i oružje za rat u Ukrajini i brzo razvija svoj nuklearni raketni program. A stručnjaci se boje da bi Iran, premda oslabljen izraelskim napadima na njegove produžene ruke u regiji kao što su Hezbolah i Hamas mogao obnoviti svoja nastojanja da razvije nuklearno oružje.
Članovi nove američke administracije priznaju da taj izazov postoji.
“Kina kupuje naftu od Irana po mnogo nižoj cijeni, Iran to koristi za slanje projektila i dronova u Rusiju, time se onda gađa ukrajinsku kritičnu infrastrukturu”, rekao je Mike Waltz, Trumpov kandidat za savjetnika za nacionalnu sigurnost u intervjuu za Fox News u novembru.
Na saslušanju u Senatu prošle sedmice, kandidat za državnog sekretara Marco Rubio označio je Kinu kao najveću prijetnju za SAD i optužio Moskvu, Teheran i Pjongjang da siju “kaos i nestabilnost”. Zack Cooper, viši saradnik za Aziju pri Američkom institutu za poduzetništvo, rekao je kako misli da će Trumpov tim “pokušati razdvojiti te zemlje od Kine”.
“Izgleda da žele razdvojiti Rusiju, Sjevernu Kinu i Iran od Kine, što znači da ih smatraju različitim, a ne međusobno povezanim prijetnjama. Stoga mi se čini najvjerovatnijima da će se zauzimati za dogovor s Pjongjangom i drugi dogovor s Moskvom”, rekao je Cooper.
“Razdvajanje partnera neće biti lako. Sjeverna Koreja mogla bi, po mojem mišljenju, imati manje motiva za direktnu saradnju s SAD-om”, rekao je Michael Froman, koji je u Obaminom kabinetu bio američki predstavnik za trgovinu, a sada je predsjednik Vijeća za vanjske odnose, think tanka.
I dok je Trump u svom prvom mandatu mislio da može sklopiti dogovor s Pjongjangom, Froman je rekao da nije jasno je li Sjevernoj Koreji u interesu saradnja sa SAD-om sada kada ima veću podršku Rusije i Kine. Trump je u svom prvom mandatu održao historijske summite sa sjevernokorejskim čelnikom Kim Jong Unom i hvali se njihovim odnosima.
Trumpov tim ponovno razmatra mogućnost nastavka direktnih razgovora s Kimom. No izgleda da se naziru pukotine u odnosima tih zemalja.
Bivši zamjenik američkog ambasadora pri UN-u za vrijeme Bidena, Robert Wood, postavio je pitanje može li se Teheran osloniti na pomoć Moskve, navodeći kao primjer izostanak ruske podrške bivšem sirijskom predsjedniku Bašaru al-Asadu uoči njegova pada s vlasti.
“Da sam ja Iran i da vidim kako je Rusija napustila Asada, bio bih jako zabrinut”, naveo je Wood. Kad je riječ o Iranu, čini se vjerovatnim da će Trump nastaviti politiku koju je vodio u prvom mandatu, nastojeći slomiti iransku ekonomiju kako bi vlasti prisilio na dogovor o nuklearnom i balističkom programu te regionalnim aktivnostima.
Wood je uvjeren da će to ići lakše ako se nova administracija bude usredsredila na jačanje američkih savezništava, američki adut čiju je važnost Trump umanjivao za vrijeme svog prvog mandata.
“Pokušajte ih podijeliti gdje god možete”, rekao je, govoreći o Kini, Rusiji, Iranu i Sjevernoj Koreji.
“Kritički je važno imati i moći se osloniti na savezništva koja imamo jer se Sjedinjene Države ne mogu suočiti sa svim tim igračima same”, zaključio je.
(Vijesti.ba / HINA)