Zdravo srce je ključno za pravilno funkcionisanje organizma. Ono pumpa krv koja prenosi kisik i ključne hranljive tvari po cijelom tijelu.
Kardiovaskularne bolesti su najčešći uzrok smrti u svijetu – godišnje od njih umre skoro 18 miliona ljudi, pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
Četiri od pet smrtnih slučajeva uzrokovanih kardiovaskularnim bolestima posljedica su srčanog ili moždanog udara.
Kardiolozi kažu da svakodnevno možemo raditi na održavanju zdravlja srca, što za odrasle znači puls u stanju mirovanja između 60 i 100 otkucaja u minuti.
„Možemo smanjiti štetu srcu još u ranoj životnoj dobi zdravom prehranom, vježbanjem i izbjegavanjem duhanskih proizvoda“, kaže Evan Levin, kardiolog iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Ali, je li dovoljno samo imati zdravo srce da bi se umanjio rizik od srčanog udara?
Šta je srčani udar?
Srčani udar se dešava kada se iznenada blokira dotok krvi u srce.
Kada se prekine dotok krvi koja donosi kisik u srce, dolazi do oštećenja ili odumiranja dijela srčanog mišića.
Bez hitne medicinske intervencije, srčani mišić može pretrpjeti trajna i nepovratna oštećenja.
Ako je veliki dio srčanog mišića oštećen, srce prestaje kucati – što je poznato kao srčani zastoj – i često ima smrtonosan ishod.
Polovina smrtnih slučajeva od srčanog udara dešava se u prva tri do četiri sata nakon pojave simptoma, i zato je ključno da se svaki simptom prepozna i tretira kao hitno medicinsko stanje.
Najčešći uzrok srčanog udara je koronarna bolest srca – nakupljanje masnih naslaga (plakova) na zidovima arterija, što uzrokuje njihovo sužavanje i otežava normalan protok krvi.
Kako prepoznati srčani udar?
Srčani udar može se manifestirati nizom simptoma, ali najčešći je bol u grudima – ne samo oštar bol, već i snažan pritisak i stezanje.
Kod nekih žena, osim bola u grudima, javlja se i bol u vratu i rukama.
Početni simptomi srčanog udara mogu pogrešno biti protumačeni kao stomačni problemi, kaže Aylin Barseghian, kardiologinja iz Kalifornije.
Međutim, za razliku od stomačnih tegoba, srčani udar često izaziva bol koji se širi ka drugim dijelovima tijela – kao što su lijeva ruka, vilica, leđa i stomak.
Ostali simptomi uključuju:
- vrtoglavicu ili omaglicu
- pojačano znojenje
- kratak dah
- šištanje ili pritisak u grudima
Iako neki srčani udari nastupaju iznenada, nekada se znakovi upozorenja javljaju satima, pa čak i danima unaprijed.
Jedan od znakova upozorenja može biti bol u grudima koji ne prestaje ni nakon odmora.
„Nakon tri sata bez dotoka krvi, srčani mišić počinje odumirati. Savjetujem da se sažvaće aspirin dok ne stigne hitna pomoć“, kaže dr. Barseghian.
Ako mislite da imate srčani udar – odmah pozovite hitnu pomoć, naglašavaju kardiolozi.
„Svako treba znati svoje faktore rizika – godine, tjelesnu težinu, navike pušenja i konzumiranja alkohola, kao i porodičnu historiju bolesti.
Ako imate više faktora rizika i osjećate pritisak u grudima, obavezno zovite hitnu pomoć“, upozorava dr. Evan Levin.
Kako spriječiti srčani udar?
Postoji više načina da se smanji rizik od srčanog udara – prije svega snižavanjem krvnog pritiska i holesterola, kroz pravilnu prehranu i redovnu fizičku aktivnost.
Holesterol se prirodno nalazi u krvi i potreban je za izgradnju zdravih ćelija. Međutim, povišeni nivoi „lošeg“ holesterola povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Zdrave životne navike su nešto što svako može svakodnevno primjenjivati radi zaštite srca.
Preporučuje se ishrana bogata vlaknima i s malo masnoća, uz ograničenje unosa soli na najviše šest grama dnevno, jer višak soli podiže krvni pritisak.
Također se savjetuje izbjegavanje ultra-prerađene hrane i proizvoda bogatih zasićenim mastima, poput:
- mesnih pita
- kolača i biskvita
- kobasica
- putera
- proizvoda s palminim uljem
Umjesto toga, treba konzumirati nezasićene masti, koje podstiču rast dobrog holesterola i čiste krvne sudove od naslaga:
- masna riba
- avokado
- orašasti plodovi
- biljna ulja
„Mediteranska prehrana je odličan izbor jer je naučno dokazano da smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti“, ističe dr. Barseghian.
Kombinacija pravilne prehrane i fizičke aktivnosti smatra se najefikasnijim načinom za očuvanje zdravlja srca.
Održavanje zdrave tjelesne težine također smanjuje rizik od povišenog krvnog pritiska.
Dr. Levin preporučuje najmanje 30 minuta fizičke aktivnosti dnevno, pet dana sedmično.
„Moj ključni savjet za zdrav životni stil: Nikada nemojte pušiti niti koristiti elektronske cigarete.“
Elektronske cigarete i rizik
Američko udruženje za srce navodi da su korisnici klasičnih i elektronskih cigareta imali isti rizik od kardiovaskularnih bolesti kao oni koji su pušili samo klasične cigarete.
Ipak, vjerovatnoća da prijave srčane probleme bila je 30 do 60% manja kod onih koji su koristili samo elektronske cigarete.
Udruženje također navodi da će oko petina ljudi koji su preživjeli srčani udar doživjeti još jedan u roku od pet godina.
Primjena lijekova poput statina i ezetimiba nakon srčanog udara može značajno smanjiti rizik od ponovnog udara, navode istraživači sa Imperial koledža u Londonu i Univerziteta u Lundu u Švedskoj.
Porast broja srčanih udara kod mladih (18–44)
Iako se rizik povećava s godinama, podaci iz SAD-a pokazuju da se broj srčanih udara povećava i među mlađim osobama.
godine, oko 0,3% osoba između 18 i 44 godine imalo je srčani udar.
Do 2023. godine, taj broj porastao je na 0,5%.
Dr. Levin porast pripisuje lošim životnim navikama, uključujući unos prerađene hrane i nedostatak kretanja.
„Svi moramo više da se krećemo. Ne nužno ići u teretanu, ali biti fizički aktivni.“
„Zabrinut sam jer ljudi koji rade od kuće od pandemije koronavirusa sve više usvajaju nezdrave navike, uključujući prekomjerno sjedenje“, upozorava Levin.
Pušenje je poznato da doprinosi razvoju ateroskleroze – nakupljanju naslaga u arterijama – ali kardiolozi upozoravaju i na još nedovoljno istražen uticaj elektronskih cigareta na zdravlje mladih.
„Genetski faktori rizika, poput porodične hiperlipidemije (povišene masnoće u krvi), također doprinose većem riziku od srčanih udara u mlađoj dobi“, kaže dr. Barseghian.
„„Ali sve se više smatra da i neki drugi činioci, poput stresa i lošeg kvaliteta sna, doprinose sveukupnom faktoru rizika”.
(Vijesti.ba)