Šef NATO-A u odlasku Jens Stoltenberg upozorit će Sjedinjene Države i Evropu na “izolacionizam” u svom oproštajnom govoru u kojem će se indirektno referirati na mogući povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću.
“Čuli smo glasove s obje strane Atlantika koji pozivaju Ameriku i Evropu da se raziđu”, poručit će u govoru danas poslijepodne u Bruxellesu, stoji u izvatku teksta u koji je AFP imao uvid.
“Fokusiranje na kratkovidne nacionalne interese umjesto dugoročne saradnje neće nam poslužiti. Izolacionizam nikoga neće zaštititi”, poručit će Stoltenberg. Upozorenje dolazi u trenutku kada saveznici Washingtona strahuju da bi bivši predsjednik Trump mogao olabaviti predanost ključne sile Sjedinjenih Država NATO-u ako pobijedi na izborima u novembru.
Trump je uznemirio evropske zemlje rekavši da bi Sjedinjene Države mogle prestati štititi članice NATO-a koje ne troše dovoljno na odbranu. Stoltenberg bi prvog oktobra nakon decenije na čelu trebao prepustiti upravljanje zapadnim vojnim savezom bivšem nizozemskom premijeru Marku Rutteu, prenosi Index.
Tokom tog vremena pomogao je nadgledati veliko povećanje potrošnje za odbranu od evropskih članica potaknuto pritiskom Washingtona i, što je još važnije, ruskim ratom protiv Ukrajine. Prema posljednjim podacima, 23 od 32 zemlje NATO-a ove su godine trebale ispuniti cilj Saveza da troše dva posto svog bruto domaćeg proizvoda na obranu, postavljen 2014. godine.
“Dobra vijest je da smo ispunili obećanje koje smo dali prije 10 godina”, reći će Stoltenberg pa dodati:
“Ali loša je vijest da to više nije dovoljno da budemo sigurni.”
Dok rat Rusije protiv Ukrajine traje već treću godinu, Stoltenberg će inzistirati na tome da NATO saveznici moraju osigurati da Kijev može pregovarati “s pozicije snage” kada dođe vrijeme za razgovor:
“Svaki budući mirovni sporazum mora biti podržan snažnom i trajnom vojnom podrškom. Ne samo komadima papira.”
Veze NATO-a s Rusijom prekinute su nakon sveobuhvatne invazije Kremlja na Ukrajinu 2022. Stoltenberg će reći da se savez u jednom trenutku mora vratiti dijalogu s Moskvom o pitanjima kao što je kontrola naoružanja.
“Moramo razgovarati s našim susjedima. Koliko god to bilo teško. Ali dijalog funkcionira samo kada je poduprt snažnom odbranom”, stoji u govoru. Stoltenberg će upozoriti da poslovanje s rivalima kao što su Rusija i Kina nikada ne bi smjelo ići nauštrb sigurnosti.
“Sloboda vrijedi više od slobodne trgovine”, stajalo je u govoru. No također će upozoriti članice NATO-a da “protekcionizam protiv saveznika ne štiti našu sigurnost”. Francuska je, podsjetimo, predvodila pozive Evropi da izgradi vlastitu odbrambenu industriju umjesto da troši na oružje iz Sjedinjenih Država ili Britanije.
Jedno od najbolnijih poglavlja Stoltenbergova vremena na čelu bilo je katastrofalno povlačenje predvođeno SAD-om iz Afganistana koje je prepustilo talibanima da preuzmu vlast.
“Vojna moć ima svoje granice. Svrha svake buduće vojne operacije izvan teritorija NATO-a mora biti jasno definirana”, reći će Stoltenberg.
“Moramo biti iskreni o tome što možemo, a što ne možemo postići”, stoji u govoru. Ruska agresija ponovno je osnažila NATO – izvorno osnovan da se suoči sa Sovjetskim Savezom – nakon pitanja o njegovoj svrsi nakon završetka Hladnog rata.
Otkako je Moskva pokrenula totalnu invaziju Ukrajine savez je ojačao svoje istočno krilo, preinačio odbrambene planove i povećao potrošnju.
“Dok sam bio glavni sekretar, relevantnost NATO-a je dovedena u pitanje. Savez je opisan kao podijeljen, zastario, mrtav”, stoji u Stoltenbergovom govoru pa se dodaje:
“Ali stvarnost je da je NATO jak, ujedinjen i važniji nego ikad.”
(Vijesti.ba)