O konačnoj rezoluciji, na kojoj se još radi i podložna je promjenama, zemlje članice UN-a mogle bi se izjasniti na sjednici Generalne skupštine UN početkom maja.
Zločin u Srebrenici je pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu označen kao genocid.
Odnosi se na ubijanje više od 8.000 Bošnjaka, kako je to utvrđeno presudama međunarodnih sudova, u julu 1995. godine, kada je Vojska Republike Srpske zauzela Srebrenicu.
U nacrtu rezolucije, traži se da se bez rezerve osudi svako poricanje genocida u Srebrenici i podstiču članice UN da sačuvaju utvrđene činjenice i kroz svoje obrazovne sisteme razviju odgovarajuće programe, kako bi se spriječio revizionizam i genocid u budućnosti.
Također se osuđuju akcije koje veličaju osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici.
Nacrt rezolucije naglašava važnost završetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i njihovu dostojanstvenu sahranu i poziva na nastavak krivičnog gonjenja počinilaca genocida u Srebrenici.
Prijedlog da se uvede Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici baziran je na rezoluciji Generalne skupštine UN iz 2004, kojom se uspostavlja Međunarodni dan sjećanja na genocid nad Tutsima u Ruandi.
Inicijatori rezolucije su Njemačka i Ruanda, ali kako nezvanično saznaje Glas Amerike, u kreiranju teksta će učestvovati i Sjedinjene Američke Države (SAD), Albanija, Bosna i Hercegovina, Čile, Finska, Jordan, Novi Zeland, Turska i druge zemlje.
(Vijesti.ba)