Akropola je ove nedjelje izgledala kao da je na Marsu, a ne u srcu Atine. Crvenkasto-narančasta prašina iz Sahare prešla je hiljade kilometara do jugositočne Evrope i obojila antičko svetilište.
Oluje koje nose prašinu iz Sahare u evropske gradove su uobičajena pojava. Evo što o tom prirodnom fenomenu treba znati: kako nastaju oluje, kako se kreću i predstavljaju li rizik.
Kako nastaje prašnjava oluja u Sahari?
“Prašnjave oluje nastaju kada jaki vjetrovi pušu velikim područjima Sahare, pustinje koja se proteže širom sjeverne Afrike. Pustinjski pijesak se sastoji od mnogo različitih čestica”, rekao je za DW Carlos Perez Garcia Pando, stručnjak za pijesak i prašinu u Superkompjuterskom centru u Barceloni.
Neke čestice su velike i teške. Ovo su prve čestice koje pokupe jaki vjetrovi, ali one nisu te koje će vjetrovi na kraju odnijeti preko Sredozemnog mora do Evrope.
“Umjesto toga, kada ove veće čestice neizbježno padnu na zemlju, prilikom udara se razbiju druge grudice pijeska, koje se onda rasprše u ultra-male čestice prašine”, rekao je Garcia Pando. Ove manje čestice su te koje na kraju vjetrovi nose na velike udaljenosti, baš zato što su tako male i lagane.
Da bi se ove oluje pojavile vremenski uslovi moraju biti suhi, jer se u suprotnom čestice skupljaju i postaju preteške da bi letjele na velike udaljenosti. Prašnjave oluje će se najvjerojatnije pojaviti u krajevima gdje ima malo vegetacije, koja može utjecati na vjetar i usporiti oluju.
Zašto ove oluje donose prašinu u Evropu?
Pješčane oluje se redovno dešavaju u Sahari. Ali da bi vjetrovi odnijeli prašinu hiljadama kilometara sjeverno, ove oluje moraju biti u interakciji s vremenskim sistemom koji će stvoriti jake vjetrove neophodne da je prenesu na velike udaljenosti.
“U većini slučajeva, to su polja niskog pritiska u kojima se stvaraju uslovi za prenošenje saharske prašine preko Sredozemnog mora u Evropu. Ona su energična”, rekao je Pando, i uzrokuju jake vjetrove u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. Obično se javljaju u proljeće. Polja visokog tlaka također mogu izazvati ove događaje, ali to je manje vjerojatno.
“Čestice prašine koje na kraju odlete u Evropu mogu tako dugo da ostanu u zraku jer su mnogo manje od zrna pijeska, koja mnogo brže padaju na zemlju”, odgovorio je DW-u Stewart Evans, stručnjak za prašinu sa Univerziteta Buffalo u New Yorku.
“Ono što stiže u Evropu je prašnjava, ali ne i pješčana oluja”, rekao je.
Da li su ove prašnjave oluje problematične?
“Ovo se dešavalo više puta kroz historiju, prašina je stara skoro koliko i Zemlja”, rekao je Pando, dodajući da to nije ništa novo.
On je objasnio da analiza ovih događaja ne bi trebala brinuti. Umjesto toga, rekao je, radi se o razumijevanju fenomena i onoga što on predstavlja za društvo i klimu. Prašina, objasnio je, nije uvijek loša stvar: na primjer, ona služi kao vrsta hranljive materije za šume i ocane, hraneći ih željezom i fosforom.
No, količina prašine na Zemlji se povećala od predindustrijskih vremena, napominje je Garcia Pando. To je u velikoj mjeri posljedica ljudske obrade zemlje, ali i promjene klime.
Da bi objasnio kako ovo funkcionira, rekao je da zamislimo komad skorenog blata. Ako nagazite na blato, ili automobil pređe preko njega, stvorit će se tone čestica ili prljavštine koje onda „lakše raznosi vjetar”.
Kada se radi o klimatskim promjenama dao je primjer jezera koje presuši. Ističe da „sedimenti koji ostaju u jezeru su veoma, veoma erozivni i mogu se vrlo lako u vidu prašine prenijeti u atmosferu”.
Ali u ovom trenutku naučnici još uvijek nisu sigurni hoće li klimatske promjene izazvati više ili manje vjetra na Zemlji, tako da je teško reći kakva bi mogla biti budućnost pješčanih odnosno prašnjavih oluja.
„Ovo je jedna od ključnih neizvjesnosti koje imamo u prognoziranju budućnosti prašine”, rekao je Pando dodajući da: “Pokušavamo razumjeti kako će se razvijati vjetrovi u različitim situacijama — ne samo prosječni vetar, već i ekstremi.”
Ostati siguran u prašnjavoj oluji
Ako se nađete u prašnjavoj oluji u Evropi, Garcija Pando kaže da bi se trebalo pridržavati istih savjeta stručnjaka kao u danima kada je kvaliteta zraka posebno loša. A to znaju građani Tuzle, Beograda, Sarajeva… Prašina predstavlja opasnost za disajne organe, zato treba nositi masku i suzdržavati se od sportskih aktivnosti na otvorenom. Ovo posebno važi za ljude s respiratornim oboljenjima.
(Vijesti.ba)