Da li se preračunao?
Prije samo nekoliko nedjelja, Viktor Orban je jedan smrtni slučaj u Ukrajini prikazao kao napad na cijelu mađarsku naciju.
Radilo se o regrutu mađarskog porijekla u zapadnoj ukrajinskoj regiji Zakarpatje, u kojoj živi i mađarska manjina. Muškarac je umro u bolnici pod još uvijek nerazjašnjenim okolnostima nakon što je dezertirao iz vojnog kampa za obuku. Orban, njegova vlada i stranka Fideš sugerisali su da se radilo o ubistvu koje je odobrila ukrajinska država.
Potom se u Zakarpatju dogodilo nešto što se zapravo mnogo više uklapa u kategoriju napada na mađarsku naciju. Ali ovog puta mađarsko rukovodstvo reaguje uzdržano.
Radi se o velikom ruskom vazdušnom napadu od prošle sedmice (21. avgust). Dva ruska projektila pogodila su i Mukačevo, gdje živi mnogo etničkih Mađara.
Pored toga, grad igra istaknutu ulogu u mađarskoj nacionalnoj svijesti: Zakarpatje je pripadalo mađarskom dijelu Habzburške monarhije sve do 1918. Pa ipak, mađarsko državno rukovodstvo uopšte nije osudilo napad.
Rakete su pogodile fabriku američke kompanije Fleks, gdje se sklapaju kućni aparati, i djelimično je uništile. Prema zvaničnim ukrajinskim informacijama, fabrika proizvodi samo za civilni sektor i zapošljava oko 2.800 ljudi.
Više od 20 ljudi teško je povrijeđeno u noćnom napadu. Mukačevo ima otprilike 85.000 stanovnika, od kojih je oko devet odsto Mađara.
Pridjev „ruski“ nestaje
Mađarski predsjednik Tamaš Šuljok izrazio je „duboko saučešće povrijeđenima u ruskom raketnom napadu“ u objavi na Facebooku ujutro 21. avgusta. Međutim, ubrzo nakon toga, pridjev „ruski“ nestao je iz objave.
Tek nekoliko sati kasnije oglasio se i sam Viktor Orban. Na Facebooku je napisao da se o „posljedicama ruskog raketnog napada na Munkač“, kako se na mađarskom zove mjesto, raspravljalo tokom sjednice vlade. Miroljubivi napori moraju se nastaviti, dodao je Orban.
Činjenica da mađarski premijer i njegov aparat godinama lažno optužuju Ukrajinu da pokušava uništiti identitet i kulturu mađarske manjine, a nisu izgovorili ni jednu riječ osude ruskog napada na Mukačevo, duboko je zgrozila mađarsku javnost koja je kritična prema vladi u Budimpešti.
Na društvenim mrežama izbile su burne reakcije u vezi sa „kukavičkim predsjednikom“ i „dvostrukim standardima vlade odane Kremlju“.
Vođa mađarske opozicije Peter Mađar nazvao je predsjednika „marionetom“. Politikolog Zoltan Lakner napisao je na Facebooku da reakcije mađarske vlade pokazuju „koliko je daleko stigla suverenost u odnosu na Putina: nimalo“.
Reakcija „nije iznenađujuća“
Ukrajinski politikolog i stručnjak za desničarski ekstremizam Anton Šehovcov rekao je za DW da način na koji je mađarska vlada reagovala na napad u Mukačevu nije iznenađujući. „Iako je članica EU, Mađarska pod Orbanom je proruski režim i odavno već vodi antuukrajinske kampanje.“
Poslednjih mjeseci Orban je u Mađarskoj vodio oštru javnu kampanju protiv Ukrajine i njenog članstva u EU. U njoj su susjedna zemlja i njen narod paušalno označeni kao mafijaška država i brutalni kriminalci.
Odnosi između Mađarske i Ukrajine trenutno su dostigli novi minimum zbog napada ukrajinske vojske na ruski naftovod Družba. Mađarska opisuje napade kao objavu rata Budimpešti i Evropskoj uniji, jer bi uništenje naftovoda navodno ugrozilo evropsku energetsku sigurnost.
Zaštitnik manjina
Trenutno je fokus prvenstveno na domaćoj političkoj situaciji u Mađarskoj. Premijeru prijeti poraz i gubitak vlasti na izborima na proljeće 2026.
Jedna od tema njegove kampanje jeste da se prikaže kao antiratni političar, demonizuje EU kao „ratnog huškača“ i podstiče predrasude protiv Ukrajine i ukrajinskog naroda.
Međutim, ćutanje o ruskim napadima na civilne objekte i preduzeća u Zakarpatju moglo bi se pokazati kao greška. Orban je sebe i svoju vladu proglasio vrhovnom zaštitnom silom za mađarske manjine koje žive u susjednim zemljama.
Međutim, u slučaju poput napada na Mukačevo, Orbanova proruska orijentacija sukobljava se s njegovom tvrdnjom da je zaštitnička sila za mađarsku manjinu.
U Zakarpatju je značajan broj etničkih Mađara do sada verovao da je regija sigurna od ruskih napada jer se Orban za to zalagao kod ruskog predsjednika Vladimira Putina. Taj narativ se sada urušio. Iako su se u regiji već dogodila dva napada dronovima 2023. i 2024. godine, oni nisu bili ni blizu toliko ozbiljni kao ovaj posljednji.
Odanost Putinu
Činjenica da Orban nije jasno osudio ruski napad mogla bi dovesti do osjećaja otuđenja među ukrajinskim Mađarima, kao i onima u Slovačkoj ili Rumuniji.
Orban je već uvrijedio potonje kada je pozvao na izbor krajnje desničarskog i protivmađarskog kandidata Đorđa Simiona na rumunskim predsjedničkim izborima u maju 2025. – na osnovu pretpostavke da bi Simion mogao biti njegov saveznik u EU.
Orbanovo aktuelno žrtvovanje interesa mađarske manjine u Ukrajini, kako bi pokazao svoju odanost Putinu, takođe bi moglo biti dugoročni strateški proračun – da na kraju vrati Zakarpatsku regiju pod mađarsku vlast.
Politikolog Šehovcov ne vjeruje doduše da bi Mađarska samoinicijativno upotrijebila vojnu silu, jer nije dovoljno jaka da to učini.
„Ali Orban se nada da će se Ukrajina raspasti kao država“, kaže Šehovcov. „Tada bi mogli okupirati tu teritoriju bez borbe, slično Hitlerovom slomu Čehoslovačke 1938/39. godine.“
(Vijesti.ba / DW)