Odsjek za strane jezike i književnosti Univerziteta u Veroni, a u organizaciji Slavic Linguistic Society, bio je od 10. do 12. septembra domaćin dvadesetog naučnog skupa, prestižnog događaja koji svake godine posjećuju najznačajniji naučnici čiji su fokus rada slavenski jezici iz cijelog svijeta. Radu skupa doprijenijeli su i bh. stručnjaci.
Ove godine iz Bosne i Hercegovine na skupu su učestvovale predstavnice Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu – viša stručna saradnica Elmira Resić, naučna saradnica Zenaida Karavdić i naučna saradnica Erma Ramić-Kunić s autorskom poster-prezentacijom “A Study of the Genitive of Negation in Bosnian Church Slavonic Texts” (“Proučavanje genitiva negacije u bosanskim crkvenoslavenskim tekstovima”).
Poster-prezentacija, kako je za Fenu kazala Zenaida Karavdić, bila je zapažena zbog toga što se bavi uvijek aktuelnom problematikom padeža, naročito genitiva negacije, koji je u jednom momentu bio zajednički za sve slavenske jezike, od kojih su ga većina kasnije izgubili, ali je u bosanskom ostao očuvan i živ, pa se njegovo porijeklo i razvoj mogu pratiti od najstarijih pisanih spomenika. Za izgled postera zaslužan je Alen Ajanović, koji ga je dizajnirao.
Na prezenzaciji su Resić, Karavdić i Ramić-Kunić pokazale da neki od principa koji i danas vrijede za pojavu slavenskog genitiva u bosanskom jeziku vode porijeklo još iz bosanskih crkvenoslavenskih tekstova, kao što su češća pojava genitiva uz imperfektivne glagole i kad su u pitanju apstraktne imenice. Konferencija je trajala tri dana i za to vrijeme predstavnice Bosne i Hercegovine informirale su se i o najnovijim proučavanjima u slavistici te stvorile nove kontakte za buduću saradnju.
– S obzirom na nedovoljnu istraženost bosanskog jezika uopće, a posebno zbog očuvanosti genitiva negacije kod nas, uzevši pritom u obzir generativistički pristup, kao i važnost samog korpusa – bosanskih crkvenoslavenskih tekstova, koji su među najarhaičnijim tekstovima crkvenoslavenske pismenosti uopće – tema je otvorila značajan pogled na bosanski jezik svjetskoj naučnoj zajednici – kazala je Karavdić.
Posebno je podvukla važnost informiranja predstavnica Instituta za Jezik UNSA o najnovijim proučavanjima u slavistici.
– Naročito zanimljivi su bili referati iz dijahronijske morfosintakse, mlađe lingvističke discipline s kojom u bosnistici tek hvatamo korak, korpusne lingvistike, na kojoj se u Institutu također intenzivno radi, kao i generativističkim proučavanjima slavenskih jezika, koja su i inače relativno oskudna, pogotovo za bosanski jezik – navela je naučna saradnica Instituta za jezik UNSA Zenaida Karavdić u izjavi za Fenu.
(Vijesti.ba / FENA)