Generalna skupština Ujedinjenih naroda 2019. godine donijela je Rezoluciju kojom je 7. septembar utvrđen kao Međunarodni dan čistog zraka za plavo nebo s ciljem da se ukaže pažnja i podrže akcije koje imaju za cilj poboljšanje kvalitete zraka.
Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana čistog zraka za plavo nebo, koji se obilježava pod pokroviteljstvom Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), je “Zdrav zrak, zdrava planeta” koji naglašava zdravstvene aspekte zagađenja zraka, posebno s obzirom na pandemiju Covid-19.
– Zagađenje zraka je globalni problem koji utiče na zdravlje ljudi, zdravlje planete i na klimatske promjene. Moramo osigurati da čist zrak bude dostupan svima, bez obzira na geografski položaj ili društveno-ekonomski status. Da bi to postigao, svijet će morati poduzeti odlučne, hitne mjere – kazala je izvršna direktorica UNEP-a Inger Andersen.
Iz Odjeljenja za zdravstvenu ekologiju i higijenu Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) Jasmin Durmišević napominje da je ovogodišnji fokus na davanju prioriteta potrebi za zdravim zrakom za sve, uz održavanje dovoljno prostora da se obuhvati i druga kritična pitanja poput klimatskih promjena, zdravlja ljudi i planete, kao i ciljeve održivog razvoja.
– Ovaj dan služi kao poziv na akciju kako bismo uskladili napore i zahtijevali pravo na čisti zrak. Utjecaj na zdravlje – male, nevidljive čestice prodiru duboko u naša pluća, krvotok i tijelo. Ovi zagađivači su odgovorni za otprilike jednu trećinu smrtnih slučajeva od moždanog udara, hronične respiratorne bolesti i raka pluća, kao i za četvrtinu smrtnih slučajeva od srčanog udara – kazao je.
Prizemni ozon, nastao interakcijom mnogih različitih zagađivača na sunčevoj svjetlosti, također je uzrok astme i hroničnih respiratornih bolesti. Uticaj na klimu – kratkotrajni zagađivači koji utiču na klimu (SLCP) spadaju među one zagađivače koji su najviše povezani sa zdravstvenim efektima i kratkoročnim zagrijavanjem planete.
Oni ostaju u atmosferi svega nekoliko dana ili do nekoliko decenija, pa njihovo smanjenje može imati gotovo trenutnu zdravstvenu i klimatsku korist za one koji žive na mjestima gdje nivoi padaju.
Pitanje je postavljeno tokom pandemije COVID-19, a podaci ukazuju na to da bi zagađenje zraka moglo dovesti ljude u veći rizik od infekcije. Pandemija je rezultirala smanjenjem zagađenja zraka i povećanjem kvalitete zraka, jer su se putovanja zrakom i automobilom smanjila tokom međunarodnih zabrana.
Zagađenje zraka najveći je ekološki rizik po ljudsko zdravlje i jedan od glavnih sprečivih uzroka smrti i bolesti, a procjenjuje se da se oko 6,5 miliona preuranjenih smrti (2016.) u cijelom svijetu pripisuje zagađenju zraka u zatvorenom i na otvorenom.
Procjenjuje se da je 92 posto stanovništva izloženo zagađenom zraku. Zagađeni zrak posebno pogađa djecu, žene i starije osobe, sa povećanom povezanošću sa bolestima kao što su demencija, dijabetes, COVID-19, kardiovaskularne i neurološke bolesti.
– Posebno u zemljama u razvoju, zagađenje zraka nesrazmjerno pogađa žene, djecu i starije osobe, posebno u populaciji sa niskim prihodima jer su često izloženi visokom nivou zagađenja vanjskog zraka i zagađenosti zraka u zatvorenom prostoru zbog kuhanja i grijanja na čvrsto gorivo i mazut – dodaje Durmišević.
Ističe da je zagađenje zraka globalni problem s dalekosežnim posljedicama zbog prijenosa na velike udaljenosti. U nedostatku agresivne intervencije, procjenjuje se da će se broj preuranjenih smrti uslijed zagađenja zraka povećati za više od 50 posto do 2050. godine, upozorio je.