Direktorica Saveza Vesna Travljanin navela je da će biti razmatrani izvještaji komisija, odnosno povjerenstava Saveza, čiji će predsjednici prisustvovati sjednici. Riječ je o radnim tijelima koja prethodno razmatraju pitanja upućena s federalnog, kantonalnog ili općinskog nivoa, nakon čega Predsjedništvo donosi odluke na osnovu njihovih preporuka.
Travljanin je posebno izdvojila Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja, ističući da je to tema o kojoj se godinama razgovara, ali bez konkretnih rezultata na nivou Federacije BiH.
– Riječ je o državnom zakonu koji Federacija nikada nije donijela, dok Republika Srpska ima svoj entitetski zakon. Sve obaveze koje se tiču azila za životinje godinama su pale na općine. Očekujem da ćemo nakon sjednice donijeti zaključak da se obratimo s prijedlogom za donošenje federalnog zakona, kako bi se omogućilo sistemsko rješavanje pitanja azila i drugih obaveza, u skladu s praksom u svijetu – kazala je.
Najavila je i prisustvo na skupu predstavnika više organizacija i institucija, među kojima su UNDP i Elektroprivreda Bosne i Hercegovine.
Istaknula je da je UNDP partner Saveza na realizaciji određenih projekata, te da će danas biti održane prezentacije, uključujući projekt utopljavanja zgrada, u kojem su općine i gradovi partneri. Kada je riječ o Elektroprivredi BiH, navela je da će tema prezentacije vjerovatno biti vezana za pitanja od značaja za lokalne zajednice.
Također, na dnevnom redu su i zdravstveni savjeti s obzirom na to da su općine, prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, dužne donijeti pravilnike i uspostaviti zdravstvene savjete radi unapređenja zdravstvene zaštite. Projekat finansira Švicarska razvojna agencija, a Savez ga provodi u partnerstvu s Institutom za populaciju i demokratiju (IPD), koji je implementator projekta.
Predsjednik Predsjedništva Skupštine Saveza Kenan Dautović govorio je o strateškim infrastrukturnim projektima, posebno ističući Južnu interkonekciju kao jedan od najvažnijih projekata u oblasti alternativnog snabdijevanja plinom.
Kazao je da su aktivnosti intenzivne, uključujući angažman Američke ambasade i lokalnih zajednica, ali da Savez još nije pozvan da konkretno djeluje po tom pitanju.
– Gdje god dođe do prelaska preko teritorije bilo koje jedinice lokalne samouprave, mi ćemo učestvovati. Međutim, ključno pitanje je zabrana raspolaganja državnom imovinom. Ne samo Južna interkonekcija, nego i brze ceste, autoceste i drugi strateški projekti su zaustavljeni već više od dvije i po godine – rekao je Dautović.
Ocijenio je takvo stanje neprihvatljivim te ponovo pozvao visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta da se oglasi po zahtjevu lokalnih zajednica i definira status gradskog građevinskog zemljišta, kako bi se projekti deblokirali.
– Jedinice lokalne samouprave trpe ogromne budžetske gubitke, što se na kraju odražava na građane. Mi trebamo izdavati građevinske dozvole za te projekte, ali to ne možemo zbog ove zabrane – naglasio je.
Sličan stav iznio je i načelnik Općine Kiseljak Mladen Mišurić-Ramljak, ističući da je zabrana raspolaganja državnom imovinom vezala ruke jedinicama lokalne samouprave, posebno u Federaciji BiH.
– Ne možete planirati javne radove, od lokalnih cesta i komunalne do energetske infrastrukture, jer uvijek zadirete u nešto što se vodi kao državna imovina. Niko se ne usuđuje otvoriti to pitanje zbog mogućih posljedica – kazao je.
Kao primjer naveo je trafostanicu u Kiseljaku koja postoji 60 godina, a koja, prema njegovim riječima, nikada nije imala dozvolu.
– Nakon što je Elektroprivreda izvršila rekonstrukciju i postavila novu trafostanicu i stub, postoji mogućnost da elektroenergetski inspektor stavi objekat van funkcije, čime bi oko 500 domaćinstava ostalo bez električne energije – pojasnio je.
Ukazao je i na probleme u vezi s riječnim koritima, koja se vode kao državna imovina, zbog čega, prema njegovim navodima, nadležna ministarstva izbjegavaju postupanje, kao i na pitanje odlaganja komunalnog otpada, s obzirom na to da se deponije često nalaze na zemljištu koje se vodi kao državno, šumsko ili neplodno, ali pod zabranom raspolaganja.
– To se konačno mora riješiti. Nadam se da ćemo u 2026. godini doći do rješenja pitanja državne imovine i svih problema s kojima se suočavaju općine i gradovi u Federaciji BiH – poručio je Mišurić-Ramljak.
(Vijesti.ba / FENA)