Sudije i tužioci u Bosni i Hercegovini još uvijek su oslobođeni provjere porijekla imovine. Uprkos tome što je prošle godine formirano tijelo za provjeru podataka iz imovinskih kartona, zbog načina na koji je to urađeno, cijeli proces mora početi ispočetka pa je provjera njihove imovine još uvijek na čekanju, piše detektor.ba.
U julu prošle godine na posljednjoj sjednici Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) prije godišnjih odmora članovi su se bavili jednim posebnim dijelom pisma Evropske komisije tadašnjem predsjedniku Vijeća Milanu Tegeltiji. U njemu je bilo jasno navedeno da će Komisija uskratiti finansijsku podršku Vijeću ako se ne uspostavi smislen sistem provjere integriteta.
Članovi VSTV-a su usvojili odluku o formiranju posebnog Odjela za integritet čiji je jedan od glavnih zadataka trebao biti provjera imovinskih kartona sudija i tužilaca, kako bi se iz pravosuđa odstranili sudije i tužioci koji su korupcijom došli do dodatne imovine a time povećalo povjerenje u rad sudova i tužilaštava.
Zbog pritiska javnosti Tegeltija je u decembru 2020. godine podnio ostavku.
Tačno godinu dana poslije, Odjel i dalje nije osposobljen da provjerava imovinu nosilaca pravosudnih funkcija. Da bi mogao vršiti provjere, takva uloga Odjela mora biti jasno određena u izmjenama Zakona o VSTV-u čije je donošenje zaglavilo najprije u Vijeću ministara a sada i u Državnom parlamentu.
Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala u BiH, kaže kako je nejasno na koji je način ovaj Odjel uopšte osnovan budući da same izmjene Zakona o VSTV-u još uvijek nisu bile usvojene.
“VSTV je mogao, naravno, u okviru svojih internih akata i sistematizacije predvidjeti novi odjel, ali tek nove zakonske odredbe predviđaju i nove nadležnosti koje može preuzeti po njihovom usvajanju”, objašnjava Korajlić.
Zbog toga predsjedavajući Privremene istražne komisije za utvrđivanje stanja u pravosuđu Parlamenta BiH Damir Arnaut smatra da je formiranje Odjela, koje se desilo dok je Vijećem još uvijek predsjedavao Tegeltija, bilo “puko zamazivanje očiju međunarodnoj zajednici”.
“Činjenica da taj odjel nije ništa uradio tokom proteklih 12 mjeseci to dokazuje”, kaže on.
U međuvremenu je imovina nekih od nosilaca najviših pravosudnih funkcija došla pod lupu. Prije nego što je podnio ostavku, mediji su problematizirali stvarnu vrijednost kuće koju u okolini Banjaluke ima Milan Tegeltija. Nakon što je sadašnji predsjednik VSTV-a Halil Lagumdžija objavio javno svoj imovinski karton, došlo je do rasprave da li on posjeduje jedan ili dva stana i na koji način je imovina stečena. Iz VSTV-a je poslana obavijest kako nije riječ o dva, već o jednom stanu koji je kupila njegova supruga uloživši 40.000 KM koje je dobila od članova porodice, dok je sin uložio 50.000 KM koje je dobio na Lutriji BiH.
Trenutno se protiv predsjednika Državnog suda Ranka Debevca vodi disciplinski postupak, između ostalog, zbog vlasništva nad dijelom stana u Španiji kojeg nije navodio u svom imovinskom kartonu. Odlukom Prvostepene disciplinske komisije njemu je zbog izostavljanja ove informacije izrečena javna opomena.
Političari ignorišu potrebe pravosuđa