Visoki zvaničnici administracije predsjednika Donalda Trumpa održali su tri sastanka u Bijeloj kući tokom ove sedmice kako bi raspravljali o mogućim vojnim operacijama u Venecueli, potvrđeni su izvori u petak, uslijed sve prisutnije američke vojne prisutnosti u Karibima.
Predsjednik Trump je poslao F-35 borbene avione, ratne brodove i nuklearni podmornicu u ovaj region kao dio vojnog jačanja nakon dva mjeseca smrtonosnih napada na brodove u blizini Venecuele. Ove sedmice, nosač aviona Gerald Ford premješten je u Latinsku Ameriku, donoseći više od 75 vojnih aviona i više od 5.000 vojnika. Trump je u petak sugerirao da bi uskoro mogao donijeti odluku o mogućim vojnim akcijama protiv Venecuele, koju je američki predsjednik optužio za bliske veze s ilegalnim trgovinama drogama.
“Ne mogu vam reći što bi to bilo, ali nekako sam već donio odluku”, rekao je Trump novinarima na letu Air Force One.
Četiri američka zvaničnika i izvor upoznat s situacijom, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti, rekli su da su sastanci Vijeća za unutrašnju sigurnost održani tokom ove sedmice, pri čemu su tri zvaničnika potvrdila da je jedan od sastanaka bio u petak. Ovo vijeće savjetuje predsjednika o pitanjima koja se odnose na unutrašnju sigurnost i obično ga vodi Stephen Miller, Trumpov savjetnik za unutrašnju sigurnost.
Jedan od zvaničnika je rekao da se manja grupa sastala u srijedu, dok je u četvrtak održan veći sastanak na kojem su sudjelovali potpredsjednik JD Vance, Miller, ministar odbrane Pete Hegseth i predsjednik Zajedničkog štaba, general Dan Caine, među drugima.
Iz Bijele kuće nije bilo odmah odgovora na zahtjev za komentar. Izvor upoznat sa situacijom je rekao da je Trump prisustvovao četvrtkom sastanku u Situacijskoj sobi i da je bio informiran o nekoliko opcija. Reuters nije mogao potvrditi koje su opcije bile predstavljene, ali Trump je ranije spomenuo mogućnost kopnenih napada na Venecuelu. Također je više puta istakao da ne traži promjenu režima u Venecueli.
Predsjednik Venecuele, Nicolas Maduro, koji je na vlasti od 2013. godine, izjavio je da Trump želi da ga svrgne s vlasti. Washington je u avgustu povećao nagradu za informacije koje vode do Madurove hapšenja na 50 miliona dolara, optužujući ga za veze s trgovinom drogama i kriminalnim grupama.
Američke vojne snage u regionu do sada su izvršile operacije protiv osumnjičenih plovila za drogu. Pentagon je izveo najmanje 20 napada u Karibima i Pacifiku, pri čemu je ubijeno 80 ljudi.
Demokratski zakonodavci i pravni stručnjaci postavili su pitanja o legalnosti tih napada, dok su neki evropski saveznici kritikovali ove operacije. Vizualna istraga Reutersa pokazala je da američka vojska unapređuje bivšu napuštenu pomorsku bazu iz doba Hladnog rata u Karibima, što sugerira pripreme za dugoročnu vojnu prisutnost koja bi mogla podržati moguće akcije unutar Venecuele.
Venecuela raspoređuje oružje, uključujući opremu staru nekoliko decenija, te planira organizirati gerilski otpor ili izazvati haos u slučaju američkog zračnog ili kopnenog napada.
Ideja o vojnoj akciji u Latinskoj Americi nije popularna među američkim glasačima. Prema anketi Reutersa/Ipsosa, objavljenoj u petak, samo 35 posto ispitanika podržava korištenje američke vojne sile protiv Venecuele kako bi se smanjio priliv ilegalnih droga u Sjedinjene Države bez odobrenja venecuelanske vlade.
Napetosti između Sjedinjenih Država i Venecuelinog susjeda, Kolumbije, također su porasle u posljednjim sedmicama, pri čemu su Trump i kolumbijski predsjednik Gustavo Petro razmjenjivali oštre riječi. Trump je Petroa nazvao “nezakonitim liderom droge” i uveo sankcije protiv njega, dok je ljevičarski kolumbijski predsjednik optužio SAD za ubistva sa svojim napadima.
(Vijesti.ba)