Veliki petak ili Dan Muke Gospodnje dan je u Velikoj sedmici koji slavi spomen Isusove teške i nasilne osude, muke i same smrti kako je opisana u kanonskim evanđeljima.
Ovo je jedini dan kada se zabranjuje slaviti sveta misna otajstva tj. jedini dan u liturgijskoj godini bez misnog slavlja.
Mons. Petar Palić, mostarsko-duvanjski biskup, uz prisustvo mostarskih župnika i svećenika i redovnica predvodio je i ovogodišnju pobožnost.
– Ovim križnim putem, našim hodočašćem na Hum, želimo sve ono što nosimo u srcu, u svom životu, združiti s tim Kristovim križem. Svako od nas nosi sebe, nosi ono što ga tišti, ali u križu Kristovom pronalazimo snagu – kazao je biskup.
Istaknuo je i kako je poruka s križa poruka ljubavi, poruka praštanja.
Kako kaže, uvijek se u svakoj pobožnosti, a naročito u ovoj pobožnosti Križnog puta “učimo iz dana u dan iznova ljubiti i praštati”.
– Uskrs je ispunjenje i čežnja našega života. Ono što je Krist doista učinio jest da je pobijedio smrt, da nam je pokazao ono naše konačno odrediše i zapravo, u uskrsnuću, i na Veliki petak sve ono što živimo dobiva svoj smisao – poručio je biskup.
Tradicionalno, kolona vjernika kreće se od podnožja Huma pa sve do velikog križa iznad Mostara, prolazeći kroz četrnaest postaja koje simboliziraju Kristov put prema Kalvariji.
Postaje križnog puta molili su i križ nosili vjernici grada Mostara iz svih šest župa (Marija Majka Crkve-katedrala, sv. Ivan Apostol i Evanđelista, Centar-Zalik, sv. Petar i Pavao, sv. Matej Apostol i Evanđelista, Rudnik, sv. Toma Apostol, Bijeli Brijeg, sv. Marko i sv. Luka, Cim-Ilići).
Križni put je pobožnost na spomen Isusove muke, od trenutka kada Isusa osuđuju na smrt do polaganja Isusova tijela u grob. Molitveni dio križnoga puta, sastoji se od pripravne molitve, zatim od 14 molitvi za svaku postaju i od završne molitve.
Odlukom Crkve, uz pobožnost Križnog puta vezana je i milost potpunog oprosta.
(Vijesti.ba / FENA)