Tokom rasprave, hitnoj proceduri protivili su se deklarativno zastupnici Saveza nezavisnih socijaldmokrata, a odobravale su je opozicione stranke iz Republike Srpske, kao i Socijaldemokratska partija BiH te Stranka demokratske akcije čiji su zastupnici predlagači samog zakona i razmatranja po hitnom postupku. Izmjene Izbornog zakona BiH su predložili: Šerif Špago, Šemsudin Dedić, Edin Ramić, Safet Kešo, Denijal Tulumović, Amor Mašović, Nermin Mandra i Midhat Čaušević.
Kao razloge su naveli potrebu za unapređenjem integriteta izbornog procesa u Bosni i Hercegovini, osiguravanje uslova za fer i korektne izbore i vraćanje povjerenja građanima u izborni proces, što bi glasače motiviralo i na veću izlaznost.
Između ostalog ovaj zakon najavljuje primjenu novih tehnologija u izbornom procesu, elektronsku identifikaciju birača na osnovu otiska prsta, skeniranje glasačkih listića i brojanje glasova elektronskim putem, radi sprečavanja nepravilnosti primijećenih u prethodnim izbornim ciklusima, kako su naveli predlagači.
Punu primjenu predviđenih novina u izbornom zakonodavstvu oni su predvidjeli za Opće izbore u BiH 2026. godine, a na lokalnim izborima u idućoj godini, pilot-projekat primjene u određenom broju općina.
Da bi zakon stupio na snagu, neophodno je da ga prihvate većinom glasova oba doma Parlamentarne skupštine BiH.
(Vijesti.ba/FENA)