U razlozima za donošenje ovog zakona, među ostalim, navedeno je da rad psihologa ima direktne implikacije na mentalno zdravlje i kvalitetu života ljudi, porodice i šire društvene zajednice. Ističe se da je zbog nepostojanja zakonskog okvira za djelovanje psihologa u Federaciji, društvo suočeno sa ozbiljnim i dugoročno štetnim posljedicama. Obrazloženo je da se zbog toga u praksi događa da dijagnostiku rade nestručna lica koja ne posjeduju psihološke testove i tehnike kako bi izveli stručno odgovorne zaključke. Dostupnost psiholoških mjernih instrumenata nestručnim licima, kako se naglašava u obrazloženju, dovodi u opasnost lica kojima je potreban stručni psihološki, psihijatrijski i psihoterapijski tretman (potencijalno suicidalna i psihotična lica, lica s poteškoćama u razvoju, lica s profesionalnim oboljenjima i drugo).
Predlagač napominje da su zbog sve češće zloupotrebe i dostupnosti testova nestručnim i neadekvatno obrazovanim licima bez mogućnosti njihove, zakonski kontrolisane upotrebe u našoj zemlji izdavači testova iz regije počeli odbijati prodaju testova za psihologe iz BiH kako bi zaštitili autorska prava, a na osnovu saznanja o kršenju zakonskih i etičkih odredbi, te zloupotreba korištenja i distribucije testova od strane lica koja ne posjeduju dodiplomsku izobrazbu iz psihologije. Nadalje, ističe se da je Zakon o djelatnosti psihologa zakonski osnov za pokretanje daljih aktivnosti za pripremanje, distribuciju i kontrolu korištenja adekvatnog psihološkog instrumentarija.
Obrazloženo je i da je jedna od najvećih opasnosti zloupotrebe i nestručnog rada s psihološkim mjernim instrumentima prisutna kod izdavanja ocjene za dozvolu nošenja oružja, kod procjene sposobnosti za obavljanje visoko rizičnih i zahtjevnih profesija, kod forenzičke psihološke ekspertize i vještačenja za potrebe sudova i tužilaštava. Također, bez Zakona o djelatnosti psihologa, objavljivanje naučnih radova iz psihologije znatno otežano. Osim toga, studenti psihologije odmah nakon studija se susreću s problemom, jer ne postoji regulativa za obavljanje pripravničkog staža psihologa. Predlagač Nacrta zakona ukazuje i na to da u Federaciji ne postoji regulisana ni privatna psihološka praksa, pa psiholozi koji žele privatno obavljati svoju djelatnost istu registruju kao „obrtničku i srodne djelatnosti“. Uz to, u Federaciji ne postoji jedinstveni registar psihologa što onemogućava planiranje potreba društva za psiholozima, kao i optimalno iskorištavanje postojećih potencijala psihologa.
U zaključku obrazloženja navedeno je da je relevantnost i opravdanost donošenja Zakona o djelatnosti psihologa u FBiH neupitna, budući da bi se uspostavljanjem jasnog pravnog okvira za obavljanje ove djelatnosti u Federaciji riješio čitav niz uočenih problema u ovoj oblasti, te bi se unaprijedila kvaliteta psiholoških usluga i zaštitili kako korisnici usluga, tako i njihovi pružaoci.
Dodatnu podršku donošenju ovog zakona predstavlja i zaključak Predstavničkog doma Parlamenta FBiH od 2.12.2020. godine, kojim je Vlada FBiH zadužena da isti pripremi i uputi ga u parlamentarnu proceduru.
Nacrtom zakona propisano je da su psiholozi, koji do dana stupanja na snagu ovoga zakona obavljaju svoju djelatnost u skladu s propisima o obrtu i srodnim djelatnostima, dužni djelatnost i registraciju, kao i druga pitanja vezana za naziv i djelatnost uskladiti sa odredbama ovoga zakona u roku od godinu dana od dana njegovog stupanja na snagu.
(Vijesti.ba)