Kako će to biti moguće sa planom, koji u svojim dijelovima nije izmijenjen u odnosu na planove sa početka 80-tih, dakle prije više od 40 godina, tek treba vidjeti.
Jedna od važnijih promjena koju su na press konferenciji u fokus stavili premijer KS Nihad UK, direktor Zavoda za planiranje Faruk Muharemović i resorni ministar Bojan Bošnjak, jeste Urbanističkim planom predviđen projekt gradnje tramvajske pruge do Dobrinje.
– Mi smo ga sa XI transzverzale pomjerili na X transverzalu, obzirom da po procjenama stručnjaka treba srušiti nekih 50-ak objekata, što po procjenama stručnjaka nije isplativo, a s obzirom i da već imamo trasu koja je funkcionalna i koristi se na X transverzali, rekao je Muharemović o izmjeni trase pruge ne navodeći radi li se o dvosmjernoj ili jednosmjeronj tramvajskoj saobraćajnici.
Nije rekao ni koji su to stručnjaci. Tek da se radi o važnim profesorima iz svojih oblasti i pomenuo samo jedno ime – prof. dr. Vlasta Jelena Žuljić koja je bila na čelu tima. No, Muharemović nije pojasnio kako to isti stručnjaci koji smatraju da nije isplativo rušiti 50-ak “objekata“ smatraju da je na Prvoj trensverzali isplativo rušiti objekat koji zapošljava stotine radnika i generira milionske prihode, ali i još desetine drugih, od pet stambenih zgrada, preko poslovnih objekata, restorana, desetak kuća i tako dalje.
“Mislim da bi čak bilo puno veći trošak da se prebacuje na lijevu stranu, pa da se opet vraća na desnu stranu. Tako da stav je struke da treba ostati ova trasa koja je planirana svim planskim i razvojnim dokumentima, ali se slažem da treba krenuti to napraviti“, kaže Muharemović ne govoreći kojom analitikom, metodologijom, izračunom je došao da do većeg troška.
Muharemovića smo podsjetili da bi izmještanjem trase na drugu stranu, Prvu trensverzalu usmjerilo preko državnog zemljištva gdje problema s eksprorpijacijom nema i koji Kanton košta ravno nula KM.
„Nisam u tom smislu mislio, mislio sam u smislu izgradnje, morate praviti mostove i morate dići na određenu visinu, da bi tračnice bile prohodne i troškovi izgradnje bi bili puno veći. Projekat je završen za ovo sada što imamo. Mislim da bi i kroz projektnu dokumentaciju dodatno trošak bio i da je stav struke da treba da ostane”, rekao je Muharemović ponovo ne dajući konkretne podtake šta bi to u smislu troškova značilo i ko je i kako radio procjene s obzirom da se sa strane koju stručnjaci ne preporučuju, ne znaju troškovi eksproprijacije.
Osim toga, ono što bi građane Sarajeva, posebno Velešića i dijela Pofalića moglo zabrinuti jeste moguće cestovna izolacije ovog dijela grada, ali i blokada tunela Ciglane koji vodi direktno prema KCUS-u. S obzirom da stoje aktivnosti na izgradnji gradskog autoputa, a ako na snazi ostane trenuti prijedlog za Prvu transverzala, bez autoputom planirane raskrsnice kod hotela Grand, naselje Velešići i dio Pofalića će praktično biti cestovno odsječeni. Tunel Ciglane neće biti prohodan sve do izgradnje autoputa, a to može značiti godinama. Klinički centar tako bi ovim putem bio nedostupan i kolima Hitne pomoći i svima drugima, a sav teret saobraćaja prebacio bi se u ionako pretrpan centar grada, odnosno Marin Dvor i Skenderiju.
“Sve u tom dijelu što se pravi treba biti regulisano i definisano, i razvojnim i detaljnim planskim dokumentima. Istina je da, kao što ste to rekli, da je u nacrtu regulacioni plan Sarajevogas – Bosnalijek. Međutim ja ću se vratiti na Urbanistički plan. UP je definisao, a regulacioni plan razradio ono što treba da se desi. Provođenje, da li je isplatnije, da li nije, isplativost toga treba procijeniti struka, koja treba da implementira taj UP. Ali urbanistički plan je puno više nego samo taj dio jer obuhvata potpuno urbano područje KS, a to je već dobrim dijelom definisano na koji način“, bio je neodređen u odgovoru Muharemović.
Na naše insistiranje da odgovri da li se može desiti ovakva vrsta blokade, Muharemović odgovara:
– Ja samo pričam o planskim dokumentima, po njima je to nemoguće. Ta situacija se, po planskim dokumentima, ne može desiti. Kako i kojim fazama će doći realizacija, u to ne ulazim, ali je kroz planske dokumente apsolutno sve uzeto u obzir, kako kroz regulacione tako i urbanistički plan kao krovni dokument prostornog plana”, kaže Muharemović te dodaje da razgovaraju sa Vladom FBIH i Željeznicama FBIH o ovom pitanju.
Na kraju, ali ne manje važno, Muharemović je pojasnio šta predviđa Zakon o prostornom uređenju KS.
„Istina je, 2017. godine je urađen novi Zakon o prostornom uređenju, međutim odluka o pristupanju je donesena 2016. godine po starom planu, kada donosi Kanton i nastaviće se po onom zakonu po kojem je krenulo, zakon će se tako nastaviti. A za buduće jeste, to donosi Gradsko vijeće, odnosno Općine na čijim se teritorijama nalaze ti planovi”, navodi Muharemović.
(Vijesti.ba)