U zemljama zapadnog Balkana ne postoji tradicija prikupljanja i reciklaže staklene ambalaže, zbog nedovoljnih kapaciteta za prikupljanje i nepostojanja kapaciteta za reciklažu.
Srbija i Sjeverna Makedonija stakleni ambalažni otpad izvoze u Bugarsku, a Bosni i Hercegovini je bliži Hum na Sutli, na granici Hrvatske i Slovenije. Troškovi transporta su visoki i značajno povećavaju trošak reciklaže te vrste ambalažnog otpada.
Firma Ekopak od 2012. godine radi na razvoju sistema upravljanja ambalažnim otpadom u Bosni i Hercegovini, u okviru kojeg je pokrenuto i prikupljanje staklenog ambalažnog otpada.
Kako navodi direktorica te firme Amela Hrbat, uz velike napore Ekopak svake godine uspije prikupiti I izvesti na reciklažu značajne količine staklene ambalaže, čime, kao ovlašteni operater sistema, ispunjava cilj koji je propisalo Federalno ministartvo okoliša i turizma.
– Kako bi unaprijedili taj segment, Ekopak se priključio regionalnom projektu “Upravljanje staklenom ambalažom na
zapadnom Balkanu”.
Projekt „Upravljanje staklenom ambalažom na zapadnom Balkanu“, koji se provodi u okviru programa razvojnog partnerstva sa privatnim sektorom (develoPPP), implementira se od 2020. godine u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Sjevernoj Makednoniji. U našoj zemlji projekt se provodi u Gradu Bihaću, te općinama Novi Travnik, Konjic i Ilidža, a cilj je povećati postotak reciklaže staklene ambalaže za 20 posto – izjavila je Feni direktorica Hrbat.
Dosada su Ekopak i međunarodna organizacija GIZ, koja je također partner na projektu, investirali više od 200.000 KM u infrastrukturu, pa je tako nabavljeno 190 specijalnih kontejnera (zvona) za prikupljanje staklene ambalaže, osigurano je prikupljanje, skladištenje i prijevoz staklene ambalaže na reciklažu. Kontinuirano se radi i na educiranju i informiranju stanovništva u lokalnim zajednicama u kojima se projekt implementira.
– Sa terena nam stižu veoma dobri rezultati i već sada u nekim općinama imamo prebačene ciljeve za ovu godinu. Projekt „Upravljanje staklene ambalaže na zapadnom Balkanu“ će trajati do juna 2022. godine i veoma smo optimistični s našim ciljevima, ne samo da ćemo uspješno provesti ovaj regionalni projekt, već da ćemo uspostaviti dugoročni sistem prikupljanja i reciklaže staklene ambalaže, što je cilj Ekopaka – zaključila je direktorica Amela Hrbat.
Staklo je jedini ambalažni materijal sa stoprocentnom efikasnošću reciklaže te se može reciklirati u nedogled, te mu ekolozi često dodjeljuju titulu – „zvijezde reciklažne industrije“.
Zbog toga, se građanima, prije nego što naredni put praznu staklenu flašu ili teglu od zimnice ubace u kontejner s ostalim komunalnim otpadom, sugrerira da bi trebali da imaju na umu neke od sljedećih činjenica: recikliranjem jedne staklene flaše, sijalica od 100W može da svijetli puna 4 sata; recikliranjem jedne staklene flaše, štedi se energija za napajanje računara u trajanju od 25 minuta; reciklažom jedne tona stakla štedi se 42Kwh struje ili 19 litara nafte.
Također reciklažom 1000 kilograma stakla, umanjuje se emisija štetnih plinova za tri kilograma u odnosu na proizvodnju novog stakla, a istovremeno reciklažom stakla može se uštedjeti oko 40 posto energije i 50 posto vode potrebne za proizvodnju novog stakla i smanjiti zagađenje zraka za 20 i vode za 50 posto.
Autor: Fena