“Bosna i Hercegovina između multipolarnosti i euroatlantskih integracija: realnosti i dileme vanjske politike” naslov je prve od devet panel diskusija u okviru međunarodne konferencije „30 godina poslije Daytona: mitovi, realnosti i nove vizije budućnosti Bosne i Hercegovine“ koja se danas održava u organizaciji Univerziteta u Sarajevu a povodom 30 godine od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Dr. Emir Hadžikadunić analizirao je ključne realnosti i izazove vođenja vanjske politike Bosne i Hercegovine u proteklih 30 godina uključujući sve izraženiji subverzivan angažman subnacionalnih aktera u međunarodnim odnosima. Osvrćući se na uticaj geopolitičkih promjena u međunarodnom okruženju, na aktere vanjske politike u BiH, kao i na ostvarivanje strateških vanjskopolitičkih ciljeva države, Hadžikadunić je naglasio da glavni vanjskopolitički ciljevi nisu statični.
„Važno je da Bosna i Hercegovina prati indikatore globalnih geopolitičkih promjena i da im prilagođava vanjskopolitičke ciljeve, tako da svako diplomatsko-konzularno predstavništvo djeluje u nacionalnom, sigurnosnom i svakom drugom interesu BiH“, zaključio je Hadžikadunić.
Dr. Nedžma Džananović Miraščija, govoreći o odnosima Ureda visokog predstavnika u BiH i potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma, analizirajući 67 izvještaja koji su predati Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija istakla je kako je OHR kontinuirano redefinirao granice između legitimne regionalne saradnje i nelegitimnih vanjskih upliva u bh. politička pitanja. „OHR se vremenom pozicionirao kao „čuvar“ BiH od regionalnih interesa, specifično Srbije i Hrvatske, te pokazao da BiH predstavlja laboratorij post-liberalnog međunarodnog autoriteta“, istakla je Džananović.
Dr. Jasmin Ahić i Dr. Kenan Hodžić predstavili su svoj rad koji se bavi analizom 30 godina od Daytona na putu integracije Bosne i Hercegovine u NATO savez. Kako ističu, uprkos značajnom napretku prema usklađivanju s vojnim i političkim kriterijima NATO-a, ti napori ostaju nedovoljni i ističu da se proces ne smije zaustaviti.
„Bez političke drame uz puno više operativno taktičkog djelovanja važno je nastaviti proces priključivanja Bosne i Hercegovine NATO savezu“, zaključuju Ahić i Hodžić.
Prof.dr. Sead Turčalo iznio je zanimljivu tezu o perspektivi mikrorealizma u kojoj BiH treba postaviti ključno pitanje u globalnom političkom kontekstu a to je kako povećati vlastitu stratešku autonomiju i izbjeći da bude gubitnik u multipolarnosti svijeta.
„Kroz prizmu mikrorealizma, BiH mora jasno sagledati ograničenja ali i identificirati prostore gdje može ostvariti pomak za svoju sigurnost, odnosno svjesno prihvatiti da smo mali – ali ne zaključiti da smo bespomoćni“, zaključio je Turčalo.
Dr. Jasmin Hasić istakao je kako mladi autori jako malo pišu o Bosni i Hercegovini kao međunarodnom političkom subjektu i uglavnom su ta pisanja o reaktivnoj i njenoj pasivnoj ulozi u međunarodnom kontekstu i to je važno mijenjati u budućnosti.
U nastavku konferencije govorit će se o BiH između Ustava i funkcionalnosti: 30 godina institucionalne transformacije, izazovi i perspektive ustavne budućnosti BiH iz perspektive mladih istraživača, dok u poslijepodnevnim satima slijedi plenarni panel o regionalnim implikacijama Daytona: od mirovnog sporazuma do geopolitičkog nasljeđa u kojem učestvuju Goran Svilanović, (bivši ministar vanjskih poslova SR Jugoslavije), Miodrag Vlahović, (bivši ministar vanjskih poslova Crne Gore), Mirza Hajrić (bivši dipomata Bosne i Hercegovine i savjetnik za vanjsku politiku) i Veton Surroi (novinar i aktivista, Kosovo).
(Vijesti.ba)
IZVOR