U cijelom svijetu, jedno od petoro djece ima višak kilograma, dok jedno od desetoro (oko 188 miliona) pati od gojaznosti, što ih izlaže riziku od ozbiljnih, po život opasnih bolesti, prenosi agencija Belga.
UNICEF-ov izvještaj, zasnovan na podacima iz više od 190 zemalja, otkriva značajnu promjenu od 2000. godine. Udio pothranjene djece između 5 i 19 godina smanjio se sa 13 posto na 9,2 posto, dok se gojaznost više nego utrostručila, sa 3 posto na 9,4 posto.
U gotovo svim dijelovima svijeta, osim u podsaharskoj Africi i Južnoj Aziji, gojaznost je sada češća od pothranjenosti. Glavni uzrok, upozorava UNICEF, jeste širenje “nezdravih prehrambenih okruženja”, u kojima ultra-prerađeni proizvodi puni šećera, soli, masti i aditiva dominiraju ishranom.
– Ultra-prerađena hrana sve više potiskuje voće, povrće i proteine, dok je dobra ishrana ključna za dječiji rast, kognitivni razvoj i mentalno zdravlje – rekla je izvršna direktorica UNICEF-a Catherine Russell.
Djeca su, dodala je, i dalje snažno izložena marketinškim kampanjama prehrambene industrije.
U Belgiji je 21 posto djece imalo višak kilograma 2022. godine, što je isti procenat kao i 2000. Stopa gojaznosti porasla je tek blago, sa 6 na 7 posto. To znači da Belgija i dalje ostaje ispod evropskog prosjeka, koji iznosi 24 posto djece s viškom kilograma i 8 posto sa gojaznošću. Udio pothranjene djece u Belgiji također je ostao stabilan na 2 posto, dok evropski prosjek iznosi tri posto.
UNICEF upozorava da će, bez mjera, dječiji višak kilograma i gojaznost povećati rizik od dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, visokog krvnog pritiska i pojedinih vrsta karcinoma, dok bi globalni ekonomski troškovi mogli premašiti četiri milijarde dolara godišnje do 2035. godine. Agencija UN-a poziva vlade na djelovanje kroz strožija pravila marketinga, jasnije označavanje proizvoda, poreze na nezdravu hranu, zabrane u školama i bolji pristup pristupačnoj i zdravoj ishrani.
(Vijesti.ba/Fena)