Međutim, istraživači sa Univerziteta u Amsterdamu otkrili su da to baš i nije tačno. Identificirali su jedno važno područje u kojem umjetna inteligencija (još uvijek) zaostaje za ljudima – donošenje određenih odluka.
Kako pojašnjavaju istraživači, kada čovjek vidi neku planinsku stazu ili cestu, njegov mozak odmah može procijeniti kako će se tim putem kretati i da li je moguće njime proći. Do te procjene potencijalne radnje dolazi zahvaljujući jedinstvenim moždanim obrascima – koje umjetna inteligencija jednostavno nema, prenosi Dnevnik.hr.
AI modeli pokazali su se lošijima u tim procjenama i moraju još mnogo “naučiti” kako bi postali efikasni poput ljudskog mozga, istakla je neuroznanstvenica Iris Groen, čiji je tim proveo ovo istraživanje.
Koristeći MRI skenere, istraživali su šta se tačno dešava u mozgu kada ljudi pokušavaju procijeniti kojim putem krenuti i na koji način.
„Željeli smo saznati – kada gledate neku scenu, vidite li samo objekte i boje, ili automatski uočavate i šta biste mogli učiniti u toj situaciji“, pojasnila je Groen.
Tim je otkrio da određena područja u vizuelnom korteksu postaju aktivna na način koji se ne može objasniti samo vidljivim objektima na slici.
„Ono što smo otkrili bilo je jedinstveno“, kaže Groen. „Ta područja mozga ne predstavljaju samo ono što vidimo, već i ono što se s tim može učiniti.“ Mozak je to činio čak i kada učesnicima istraživanja nije bila data nikakva eksplicitna uputa za akciju.
Čini se da se mogućnosti djelovanja u našem mozgu obrađuju automatski. Kod umjetne inteligencije, međutim, situacija je znatno drugačija.
Testirani AI modeli pokazali su se lošijima u predviđanju mogućih radnji. Čak i kada su bili posebno obučeni za prepoznavanje radnji, uspjeli su samo djelimično približiti ljudskim procjenama, ali se obrasci moždane aktivnosti ljudi nisu poklapali s unutrašnjim „razmišljanjem“ modela.
„Čak ni najbolji AI modeli ne daju potpuno iste odgovore kao ljudi, iako je nama to jednostavan zadatak“, ističe Groen. „To pokazuje koliko je naš način gledanja povezan s našim fizičkim iskustvima u svijetu.“ AI modeli to ne mogu jer postoje isključivo unutar računarskih sistema.
Groen dodaje da bi upravo ova sposobnost mogla postati ključna kako se umjetna inteligencija bude dalje razvijala.
„Postaje važno da mašine ne samo prepoznaju šta nešto jeste, već i razumiju šta se s tim može učiniti. Na primjer, robot koji treba djelovati u području pogođenom katastrofom ili autonomni automobil koji mora razlikovati biciklističku stazu od prilaza“, naglasila je.
Ipak, da bismo naučili AI da razmišlja poput čovjeka, moramo prije svega shvatiti kako tačno funkcioniše ljudski mozak.
„Ljudski mozak veoma brzo i efikasno obrađuje određene informacije. Više znanja o tome moglo bi pomoći da umjetna inteligencija postane pametnija, ekonomičnija i prilagođenija ljudima“, zaključila je Groen.
(Vijesti.ba)