Evropske zemlje užurbano rade na planu B kako bi spriječile da Ukrajina početkom sljedeće godine ostane bez novca, u slučaju da propadne dogovor o korištenju zamrznute ruske imovine za finansiranje ratnih napora Kijeva, piše “Politico”.
Na samitu prije mjesec dana, čelnici Evropske unije nadali su se dogovoru o prijedlogu da se imobilizovane rezerve Moskve iskoriste za “reparacijski zajam” Ukrajini u iznosu od 140 milijardi evra. Međutim, ideja je naišla na žestok otpor Barta De Vevera, premijera Belgije, zemlje u kojoj se novac nalazi.
Sada, dok se mirovni pregovori intenziviraju, a Kijevu ponestaje gotovine, pitanje ruske imovine postalo je još hitnije. “Ako se mi ne pokrenemo, drugi će se pokrenuti prije nas”, rekao je jedan zvaničnik EU-a, koji je, kao i ostali citirani, želio ostati anoniman kako bi mogao slobodno govoriti.
Evropski zvaničnici sugerišu da bi nova mirovna inicijativa Donalda Trampa mogla pomoći u jačanju podrške planu. Prema tom planu, novac bi Moskvi bio vraćen samo u malo vjerovatnom scenariju da Rusija pristane platiti ratnu odštetu.
Plan B kao privremeno rješenje
Uprkos intenzivnim razgovorima između Belgije i Komisije, De Vever i dalje izražava zabrinutost zbog pravnih obaveza i rizika odmazde Moskve. Zbog toga se stručnjaci u Briselu sada okreću planu B kako bi se Ukrajini pomoglo ako prijedlog reparacijskog zajma ne bude spreman za samit čelnika EU 18. decembra.
Jedna od opcija koja dobija na popularnosti je “premosni” zajam, finansiran zaduživanjem EU-a, kako bi se Ukrajina održala na površini tokom prvih mjeseci 2026. godine, potvrdila su četiri zvaničnika. To bi osiguralo više vremena za uspostavu cjelovitog reparacijskog zajma na način prihvatljiv Belgiji.
Dvojica diplomata navode da bi se od Ukrajine moglo tražiti da vrati početni premosni zajam nakon što primi sredstva iz dugoročnog reparacijskog zajma. Druga je mogućnost kombinacija reparacijskog zajma i zajedničkog zaduživanja EU-a.
Trka s vremenom
Diplomate očekuju da će predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen uskoro naložiti svojim službama da predstave nacrt pravnog teksta o reparacijskom zajmu.
“Sljedeći korak je da je Komisija sada spremna predstaviti pravni tekst”, izjavila je Fon der Lejen zastupnicima u Strazburu, ne precizirajući kada. Ona je takođe naglasila: “Ne vidim scenario u kojem će evropski poreski obveznici sami platiti račun”.
Komisija je i te kako svjesna potrebe za hitnim rješenjem, s obzirom na to da Kijev upozorava da mu prijeti nestašica novca već u prvim mjesecima sljedeće godine. Francuski predsjednik Emanuel Makron najavio je da će saveznici EU-a “u nadolazećim danima” finalizovati rješenje koje će “osigurati finansiranje” i “dati vidljivost Ukrajini.”
Mađarska kočnica i Trampov uticaj
Dugoročno, reparacijski zajam smatra se jedinom opcijom jer među članicama EU-a nema volje za posezanjem u vlastite budžete, od kojih su mnogi već opterećeni deficitima. Stoga je ključno uvjeriti Belgiju da pristane.
Ali, i “premosni” zajam ima svoje prepreke. Najveća je ta što bi zajedničko zaduživanje EU-a zahtijevalo jednoglasnu podršku svih 27 članica, a Mađarska se dugo protivi novim mjerama za finansiranje ukrajinskih ratnih napora.
Moguće rješenje bilo bi predstaviti zajam kao sredstvo za obnovu Ukrajine, a ne za finansiranje njene vojske. Dodatni faktor je i obnovljeni zamah za mirovni sporazum koji podstiče Trampov tim. U nacrtima mirovnog prijedloga spominje se korištenje zamrznute imovine za finansiranje obnove.
Čelnici EU-a nadaju se da su uvjerili Trampov tim da oni moraju imati konačnu riječ o sudbini te imovine, kao i o vremenskom okviru ukidanja sankcija Rusiji i putu Ukrajine prema članstvu u Uniji, rekle su diplomate, prenosi “Index”.
(Vijesti.ba)