Izaslanstvo 18 ukrajinskih gradova boravi u studijskom posjetu BiH, gdje će ga njegovi domaćini, čelnici Sarajeva i Mostara, upoznati s iskustvima u poslijeratnoj obnovi gradova, a razgovarat će se i o primjerima dobre prakse projekata obnove, energetske efikasnosti i korištenja obnovljivih izvora energije.
U Gradskoj vijećnici Mostara goste iz Ukrajine primili su mostarski gradonačelnik Mario Kordić i glavna savjetnica Grada Mostara Radmila Komadina. Darko Knezović, energetski menadžer Grada Mostara i suorganizator posjeta gradonačelnika Ukrajine gradovima Mostar i Sarajevo, naveo je kako je ova dva bh. grada izabrala Asocijacija gradonačelnika.
– Mostar je jedan od gradova koji ima šta pokazati. Preživio je najgore i živimo s dobrom nadom i vizijom. Dosta toga smo uradili poslije rata. Ideja je da prenesemo naše dobro iskustvo, ali i poteškoće s kojima se susrećemo i danas. Naglasak je na iskustvu poslijeratne obnove – kazao je.
Dodaje kako je Mostar grad dobre energije i kako žele da ukrajinski gradonačelnici ponesu sa sobom djelić te energije. Prema riječima Christopha Freringa, predstavnika izaslanstva, ovaj posjet je bitan za njih jer je BiH prošla teški proces rekonstrukcije.
– Ukrajina je sada u užasnoj situaciji i već razmišljamo o rekonstrukciji. Ova posjeta je bitna za naše gradonačelnike. Cijela grupa je iz različitih dijelova Ukrajine, a među njima su i oni iz istočnih i sjeveroistočnih dijelova koji su pretrpjeli najveća razaranja – dodao je. U izjavi za novinare Komadina je kazala da je u proteklom ratu 80 posto objekata u Mostaru bilo razrušeno te da mostarska iskustva mogu biti itekako korisna Ukrajincima, iako svi tragovi ratnog razaranja u Mostaru nisu uklonjeni do danas.
– Grad Mostar, nažalost, ni danas nije uspio, 28 godina nakon nesretnog rata, obnoviti sve objekte zato što nema više međunarodnih donacija i zato što je 2005. godine, umjesto UNHCR-a, koji je vodio obnovu s ostalim međunarodnim organizacijama, obnovu preuzelo Federalno ministarstvo za raseljene i izbjegle, kao i državno ministarstvo i sredstva koja imamo na raspolaganju nedovoljna su da se postupak obnove završi – kazala je Komadina.
Prema pokazateljima iz 2019. godine, na području Grada Mostara evidentirano je oko 800 objekata koji čekaju obnovu.
– Svjedoci smo da u Mostaru ima još devastiranih građevina koje su zaista ruglo i uspomena na nesretna događanja i što prije se trebaju iznaći sredstva da se njihova obnova završi – zaključila je Komadina. Zamjenica gradonačelnika Žitomira kazala je kako žele vidjeti kako je BiH preživjela rat, obnovila gradove i koje su bile pogreške.
– Želimo vidjeti i koje su vaše greške kako ih ne bismo ponavljali. Cilj nam je, prije svega, pobijediti ruski fašizam. Žitomir je najviše stradao u prvim danima rata, a 28. februara je srušeno mnogo civilnih infrastruktura – domovi, škole, zgrade… Sada imamo veliku pomoć od Evropske unije kako bismo obnovili grad – navela je.
(Vijesti.ba)