Prim. dr Mira Kiš Veljković, specijalista opšte medicine, za Stetoskop.info objašnjava kako se zaštiti od ujeda krpelja, simptome koji se ispoljavaju kod Lajmske bolesti kao i koje analize je potrebno obaviti kako bi se utvrdilo da li je krpelj zaražen.
Ujed krpelja – simptomi Lajmske bolesti
Primjećen je povećani broj ljudi koji traže pomoć radi odstranjivanja krpelja. Ljeto i lijepo vrijeme nas mame da budemo više napolju, u prirodi. Međutim, nisu ljudi jedini koji su jedva čekali da počne lijepo vrijeme. Tu su i krpelji koji su bili strpljivi i sa toplim vremenom izašli na površinu. Boravak u prirodi ili u gradskim šumovitim sredinama povećava rizik od ujeda ovih parazitskih insekata i kod ljudi i kod životinja.
Kako prepoznati ubod krpelja i koji su simptomi?
U ovom periodu treba misliti na mogućnost uboda krpelja, jer je sve do kasne jeseni period njihove aktivnosti.
„Ubod krpelja je bezbolan, na mjestu uboda nema svraba niti bilo kakvih drugih simptoma. Kako bi se krpelj uočio, neophodna je po povratku iz prirode detaljno pregledati cijelo tijelo i kosmati dio glave. Simptoma nema, osim toga što se krpelj može uočiti na koži”, objašnjava prim. dr Kiš Veljković.
Ukoliko se radilo o ubodu zaraženog krpelja, tek poslije nekoliko dana (od 3 do 30 dana), na mjestu uboda pojavljuje se crvenilo različite veličine i intenziteta, koje postepeno mijenja izgled. Središnji dio blijedi, a crveni rub promjene se udaljava, migrira, zato se ova promjena naziva eritema migrans. Ove paukolike životinjice, kada se zakače za kožu čovjeka, piju krv, te na taj način mogu biti prenosioci raznih zaraza, od bakterija i virusa, do ozbiljnih infekcija kao što je Lajmska bolest.
Koja oboljenja mogu da prenesu krpelji i koji su simptomi?
Krpelji ubodom na čovjeka mogu da prenesu veliki broj oboljenja kao što su:
- krpeljski meningoencefalitis,
- hemoragijska groznica,
- rikecioze,
- brucelioza,
- leptospiroze.
Za naše područije najznačajnija Lajmska bolest ili borelioza. Izazivač je bakterija Borelia bordgoferi, i samo krpelj koji je i sam inficiran Borelijom može da prenese infekciju na čovjeka. Pretpostavlja se da je oko 40 posto krpelja na našem podneblju zaraženo.
Osim već pomenutog crvenog ruba koji se može javiti i na većoj udaljenosti od uboda, rani stadijum Lajmske bolesti mogu pratiti i dodatni simptomi:
- malaksalost,
- bolovi u zglobovima i mišićima,
- glavobolja,
- povišena temperatura,
- gubitak apetita,
- uvećanje limfnih čvorova.
„Veoma je važno da u toku 30 dana od uboda krpelja pažljivo pregleda cijelo tijelo da bi se uočilo prisustvo crvenog ruba, a Lajmska bolest prepoznala i liječila na vrijeme. Na primjer, pacijentu koji je imao ubod krpelja u predjelu pupka može da se pojavi crveni rub na ramenu”, ističe prim. dr Kiš Veljković.
Kako odstraniti krpelja?
Na internetu se mogu pronaći brojne metode kako je najbolje i najbezbolnije odstraniti krpelja. Najvažnije je krpelja izvaditi iz kože što prije, u toku prvih 24 sata od uboda, kako bi se smanjila vjerovatnoća prenosa infekcije. Preporuka je da vađenje krpelja izvrši stručno lice u zdravstvenoj ustanovi (domovima zdravlja, lokalnim ambulantama, bolnici, privatnim ordinacijama).
„Ukoliko takva mogućnost ne postoji, samostalno odstranjenje krpelja treba pokušati dezonfikovanom pincetom što bliže koži, povlačenjem krpelja iz kože, uz izbjegavanje gnječenja i pritiskanja. Ne treba stavljati nikakva hemijska sredstva poput benzina, etara, acetona, laka za nokte, soli, ulja i slično. Ova sredstva će izazvati povraćanje crijevnog sadržaja krpelja, a s obzirom na to da se baš u crijevnom sadržaju nalazi Borellia Burgdorferi, mogućnost zaraze je povećana. Odstranjeni krpelj se može odnijeti na testiranje i tako detektovati da li je zaražen”, naglašava prim. dr Kiš Veljković.
Savjeti za izbjegavanje uboda krpelja
Trebalo bi izbjegavati boravak u šumama i prirodi sa puno rastinja, hodanje po visokoj travi i ležanje u travi.
Trebalo bi nositi svijetlu odjeću koja prekriva udove, a pantolone treba da budu uvučene u čarape. Potrebno je nanijeti na kožu repelent.
Repelenti su supstance prirodnog (biljnog) ili sintetskog porijekla koje svojim mirisima odbijaju insekte i krpelje od domaćina (čovjeka, životinja) i izrađuju se u obliku:
- rastvora,
- sprejeva (aerosola),
- hidrofilnih emulzionih losiona ili kremova,
- stikova,
- gelova,
- vlažnih maramica i flastera za kožu.
„Repelenti ne ubijaju insekte već ih samo odbijaju. Poslije boravka u prirodi obavezno odjeću i cijelo tijelo pregledati na prisustvo krpelja”, savjetuje dr Kiš Veljković.
Testiranje na Lajmsku bolest
„Testiranje na Lajmsku bolest nije potrebno ako nema simptoma, ali ako uočite crvenilo, trebalo bi da se odmah javite svom ljekaru”, savjetuje prim. dr Kiš Veljković.
Ljekar će savjetovati testiranje na IgM i IgG antitijela i preduzeti odgovarajuće liječenje. Ukoliko test bude negativan, potrebno ga je ponoviti za četiri nedjelje. Liječenje je moguće odgovrajućom antibiotskom terapijom. Neprepoznavanje simptoma Lajmske bolesti može dovesti do posljedica po zdravlje.
Šta ako se Lajmska bolest ne prepozna i ne liječi?
Ukoliko se Lajmska bolest ne prepozna i ne liječi na vrijeme, prelazi u sljedeće faze. Ozbiljne komplikacije se mogu javiti nedjeljama i mjesecima poslije uboda krpelja.
Simptomi su od strane:
- centralnog nervnog sistema,
- kardiovaskularnog sistema,
- artritisa i kožnih manifestacija.
Javljaju se:
- jake glavobolje i ukočenost vrata,
- osipi na raznim dijelovima tijela,
- paraliza lica – (gubitak mišićnog tonusa ili popuštanje na jednoj ili obje strane lica),
- artritis sa jakim bolovima u zglobovima i otokom, posebno u koljenima i drugim velikim zglobovima,
- stalni bolovi u tetivama, mišićima, zglobovima i kostima.
Dalja progresija bolesti može dovesti do:
- palpitacije srca ili nepravilnih otkucaja srca (Lime carditis),
- epizoda vrtoglavice ili nedostatka daha,
- upale mozga i kičmene moždine,
- nervnog bola,
- probada, peckanja u rukama ili nogama.
„Pacijenti i nakon sprovedenog liječenja borelioze u odmaklom stadijumu mogu imati nespecifične tegobe (glavobolja, umor, bolovi u mišićima i zglobovima) koje mogu trajati više mjeseci nekada i godinama. Iz tog razloga je neophodno pravovremeno prepoznavanje početnog stadijuma bolesti kada je i liječenje uspješno”, ističe prim. dr Kiš Veljković.
(Vijesti.ba)