Svake godine, pod pokroviteljstvom Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO), određuje se centralna tema kojom se ističe jedna od formi kreativnog izražavanja. Ove godine, u središtu pažnje nalazi se muzika.
Povodom 26. aprila, sinergijom Instituta za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine i Asocijacije kompozitora – muzičkih stvaralaca (AMUS), upriličen je program koji je proslavio stvaralačku snagu duha čovječanstva, zaštićenu pravnim okvirima.
U pozdravnom govoru, direktorica AMUS-a, doc. dr. Lejla Trnčić, ukazala je na neizostavnu ulogu muzike u svakodnevnom životu i njen kapacitet da prevazilazi granice.
“Nama u AMUS-u je pripala čast da danas zajedno s Institutom za intelektualno vlasništvo BiH budemo domaćini događaja koji će Bosnu i Hercegovinu staviti kao aktivnog sudionika svjetske zaštite prava i intelektualnog vlasništva. U skladu sa svjetskim smjernicama i djelovanjima, muzika se prožima kroz svakodnevni segment našeg života. Muzika je bitna svima nama. Neka današnji događaj bude primjer kako zajedničkim radom i znanjem kreiramo društvo za dobrobit svih nas. Neka djela postanu univerzalni jezik ideje i duha čovječanstva”, istakla je doc. dr. Lejla Trnčić.
Pod dirigentskom palicom Emira Mejremića, Orkestar i Hor Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu, poveli su publiku na putovanje kroz zvučne pejzaže, gdje se susreću ideali klasičnih ostvarenja i autentični izraz narodnih umotvorina koji kroz sevdalinku progovara.
Pored sevdalinke, izvedbe kompozicija C. W. Glucka, Vlade Miloševića, Emira Mejremića, snagom svoje izvedbe u savremenom trenutku, podsjetile na bezvremeni autorski doprinos svjetskoj kulturnoj baštini, na otisak duha stvaraoca u sveopćem naslijeđu čovječanstva.
Poseban akcent programa bila je i panel-diskusija “Muzika kao univerzalni jezik” u okviru koje su, pod moderatorstvom Mirze Hajrića, svoja promišljanja podijelili stručnjaci i umjetnici: Josip Merdžo, direktor Instituta za intelektualno vlasništvo BiH, Elvir Švrakić, predsjedavajući Upravnog odbora AMUS-a, profesor Emanuel Josić, autor Mirko Šenkovski Geronimo i profesor Emir Mejremić.
Poseban osvrt ravnatelja Instituta za intelektualno vlasništvo BiH, Josipa Merdže, doprinos je zajednici koja prepoznaje važnost validacije kreativnog stvaranja.
“Zahvalan sam AMUS-u što je dao svoj doprinos da danas obilježimo ovaj dan. Intelektualno vlasništvo pokriva širok aspekt ljudske kreativnosti i dijeli se u dvije skupine, industrijsko vlasništvo i autorsko vlasništvo. Patenti, žigovi, industrijski dizajn u biti na neki način su zaštićeni intelektualnim vlasništvom. Institut izdaje određena rješenja i akte da bi se mogao pojaviti u javnom prostoru. S druge strane, imamo taj kreativni dio gdje Institut može donijeti rješenja da se određena stvar zaštiti. Institut štiti prava pojedinaca koji svojom kreativnošću doprinose filmskoj, producentskoj, muzičkoj industriji i svima onima drugima, koji daju svoj doprinos nečemu što se može zaštititi”, istakao je ravnatelj Instituta za intelektualno vlasništvo BiH, Josip Merdžo.
“Čast je i zadovoljstvo biti dio ove lijepe prigode jer znamo da je intelektualno vlasništvo nematerijalna kategorija koja čini osobnost svakog čovjeka. Svaki čovjek je individua za sebe i on se intelektualno odgaja. Prilikom samog procesa i učestvovanja u egzistencijalnoj sferi, čovjek prolazi kroz proces intelektualnog stjecanja, a intelektualno vlasništvo je razvijeno u 16/17. st. u Engleskoj, a tek u 20. st. došli smo na prostor Europe i mi smo jedan kamen u mozaiku evropskog naslijeđa. Na samom početku ovog događaja smo čuli jednu kompoziciju koja predstavlja djelo intelektualnog vlasništva jednog perioda”, istakao je profesor Emanuel Josić.
Promišljanja učesnika panel-diskusije bila su usmjerena prema afirmaciji društva koje razumije da se ideje ne rađaju u praznini, već iz potrebe da se svijet izrazi, preobrazi i poveže.
“Svijet u kojem živimo oblikovan je idejama, a bez obzira na epohe i tehnološke napretke, um ostaje nezamjenjivo veličanstvo čovjeka, neiscrpan izvor stvaralačkih pohoda, na kojima intelektualno vlasništvo ne predstavlja samo pravni okvir, već prostor očuvanja ljudskog duha, stvaralaštva i napretka”, zaključeno je na panelu, uz čestitku svima onima koji svojim radom doprinose stvaranju i očuvanju vrijednosti intelektualnog vlasništva.
“Ja sa svog aspekta mogu govoriti i kao predsjedavajući Upravnog odbora AMUS-a i generalni direktor Hayata. Imali smo poslije rata tri perioda, jedan je bio u čudu da određeni autori žele novac od nas nakon korištenja muzike, nakon toga razumijevanje, uvažavali smo autora i potpisali ugovor s njima i učestvovali u jačem stvaranju njihovih djela i zadnji period je period uvažavanja. Intelektualno vlasništvo je jako važno. Jedna misija i jedno znanje koje svako od ljudi ima je prepleteno u djelo bilo kroz sliku ili video i moramo shvatiti da je to intelektualno vlasništvo”, rekao je Elvir Švrakić, predsjedavajući Upravnog odbora AMUS-a.
Autori zrncem svog talenta naprave pjesmu koju cijeli svijet pjeva.
“Ja se trudim da radim pjesme koje su univerzalne da mogu duže trajati. Uvijek se trudim da to bude pjesma koja će ostati i zadovoljiti publiku”, istakao je Mirko Šenkovski autor.
U sali Gradske vijećnice u Sarajevu, više od stotinu zvanica iz najrazličitijih sfera kreativnog i naučnog stvaralaštva, okupilo se kao potvrda da intelektualno vlasništvo nije povlastica nekolicine, već kolektivna odgovornost, tema koja ne treba biti redukcionistička jer se tiče svakoga.
Ovaj datum nije obilježen tek simbolično. Manifestacije poput ove pozivaju nas da zastanemo i prepoznamo da se vrijednost intelektualnog vlasništva ne mjeri samo u patentima, autorskim pravima ili žigovima, već u sposobnosti da se prepozna i sačuva ono što je najplemenitije u čovjeku – ideja.
(Vijesti.ba)