Muzej Univerziteta u Pennsylvaniji i egipatski arheolozi objavili su otkriće grobnice sedam metara ispod zemlje, u drevnoj nekropoli planine Anubis. To je drugo otkriće grobnice nekog staroegipatskog faraona od početka ove godine.
Grobna komora otkrivena u januaru u Abidu, važnom gradu u starom Egiptu koji se nalazi oko 10 kilometara od rijeke Nil, bila je prazna, odnosno davno su je opljačkali pljačkaši grobova. Ime kralja koji je nekoć bio pokopan unutra izvorno je zabilježeno u hijeroglifskim tekstovima na ožbukanoj opeci na ulazu u komoru uz oslikane scene koje prikazuju sestre božice Izidu i Neftidu.
“Politička historija tog doba je fascinantna i nije skroz shvaćena”
“Njegovo je ime bilo u natpisima, ali nije preživjelo pljačkaše drevnih grobnica. Neki kandidati uključuju kraljeve po imenu Senaiib i Paentjeni, koje poznajemo sa spomenika u Abidu – vladali su u to doba, ali čije grobnice nisu pronađene”, rekao je u profesor egipatske arheologije Univerziteta Pennsylvania Josef Wegner, jedan od voditelja radova na iskopavanju.
Osim ukrašenog ulaza, grobna komora sadržavala je niz drugih prostorija natkrivenih pet metara visokim svodovima načinjenim od glinene opeke.
Grobnica datira iz vremena poznatog kao Drugo međurazdoblje, koje je trajalo od 1640. prije Krista do 1540. pr. Kr., a premošćivalo je doba Srednjeg i Novog kraljevstva, kada su egipatski faraoni bili među najmoćnijim osobama u regiji.
“Politička historija tog doba je fascinantna i nije u potpunosti shvaćena, to je svojevrsno razdoblje ‘zaraćenih država’, koje je u konačnici rodilo egipatsko Novo kraljevstvo”, rekao je Wegner.
Grobnica unutar većeg kompleksa moćnog faraona
Među njima je bila dinastija Abid, koju je činio niz faraona koji su vladali dijelom Gornjeg Egipta, odnosno južnim dijelom egipatskog kraljevstva.
“Egipat je bio rascjepkan na čak četiri suparnička kraljevstva, uključujući Hikse iz delte Nila. Dinastija Abydos bila je jedna od njih. Kako se raspao i zatim ponovno ujedinio Egipat uključuje važna pitanja društvenih, političkih i tehnoloških promjena”, rekao je Wegner.
Grobnica neidentificiranog kralja izgrađena je unutar većeg kompleksa grobnica ranijeg moćnog faraona po imenu Neferhotep I. Njezina arhitektura pokazuje veze s ranijim kraljevskim grobnicama Srednjeg kraljevstva i kasnijeg Drugog srednjeg razdoblja, dodao je Wegner.
Iskopavanja se nastavljaju.
Drugo međurazdoblje započelo je gotovo cijeli milenijum nakon izgradnje visokih piramida u Gizi izvan Kaira, u kojima su grobnice određenih faraona Starog kraljevstva. Mnogi faraoni Novog kraljevstva pokopani su u Dolini kraljeva u blizini Luksora, uključujući Tutankamona, čija je grobnica iz 14. vijeka prije Hrista otkrivena 1922. godine.
(Vijesti.ba)