Kroz zavjesu morskog “snijega” koji neprestano pada, sablasni karbonatni zidovi i nazubljene stijene oko dvadesetak hidrotermalnih izvora svjetlucaju od topline, stvarajući prizor nalik fatamorgani u dubokom moru.
Stotinu puta veći od atlantskog pandana
S površinom od 11,1 km², novo otkriveno hidrotermalno polje više je od stotinu puta veće od svog atlantskog pandana. Podsjetimo, “Izgubljeni grad” sa svojim prepoznatljivim tornjevima i kupolama otkriven je 2000. godine u blizini Srednjoatlantskog grebena i dugo je bio najveće poznato hidrotermalno polje na svijetu. Sada je u sjeni ovog novog, golemog skupa izvora otkrivenog na potpuno drugom kraju svijeta, sjeveroistočno od Papue Nove Gvineje.
Hidrotermalno polje Kunlun
Istraživači iz laboratorija Laoshan i Kineske akademije nauka (CAS) pacifički pandan nazvali su hidrotermalno polje Kunlun. Poput “Izgubljenog grada”, i ovo otkriće je rijetkost i možda nudi još bolji uvid u to kako je život na Zemlji započeo. Jedinstveno morsko dno Kunluna izbacuje tekućine bogate vodikom na temperaturama ispod 40°C, što je znatno hladnije od “crnih dimnjaka” drugih hidrotermalnih izvora.
Kolijevka života?
Vjeruje se da tekućine bogate vodikom u Kunlunu nalikuju “vrućim juhama” koje su postojale na Zemlji prije više milijardi godina, u vrijeme nastanka života. To čini ovu lokaciju idealnom za istraživanja o tome kako biološki život može nastati iz anorganske tvari.
“Ono što je posebno fascinantno je ekološki potencijal”, izjavio je morski geokemičar Weidong Sun iz CAS-a. “Primijetili smo raznolik morski život koji uspijeva u ovom okruženju, uključujući kozice, jastoge, anemone i cjevaste crve – vrste koje se možda oslanjaju na kemosintezu pokrenutu vodikom.” Prema analizama, istraživači procjenjuju da Kunlun doprinosi sa čak 8% protoka abiotskog vodika iz svih svjetskih podmorskih izvora, što je ogroman doprinos za samo jedan sistem.
Jedinstveni geološki procesi
Za razliku od “Izgubljenog grada”, kojeg obilježavaju tanki i nazubljeni dolomitni tornjevi, krateri u Kunlunu mogu se protezati stotinama metara u promjeru i spuštati više od 100 metara u dubinu.
“U usporedbi s karbonatnim tornjevima formiranim u Izgubljenom gradu, ove cijevi i jame pružaju trajniji i stabilniji evolucijski vremenski okvir, nudeći potencijalno prikladnije okruženje za evoluciju ranog života”, tvrdi istraživački tim.
Cijevi Kunluna nastale su prodiranjem morske vode u Zemljin plašt, gdje interakcija tekućine i stijene oslobađa toplinu i vodik. Prva faza formiranja vjerovatno je rezultirala velikom eksplozijom koja je stvorila krater, nakon čega su se formirale pukotine i nove geološke reakcije.
Potencijal za budućnost
Znanstvenici su većinu izvora bogatih vodikom otkrivali u blizini tektonskih ploča koje se šire. Kunlun, međutim, leži 80 kilometara zapadno od rova, unutar Karolinske ploče. Istraživači ističu da bi ovaj sustav, bogat dubokomorskim životom, mogao biti “idealna meta” za crpljenje dubokomorskog vodika kao izvora energije.
“Sistem Kunlun je jedinstven ne samo zbog iznimno visokog protoka vodika koji smo primijetili, već i zbog svoje veličine i geološkog okruženja”, rekao je Sun. “Pokazuje da stvaranje vodika pokrenuto serpentinizacijom može nastati daleko od srednjooceanskih grebena, dovodeći u pitanje dosadašnje pretpostavke.” Možda u oceanskim dubinama čekaju još brojne podvodne metropole poput Kunluna, spremne za otkrivanje.
(Vijesti.ba)