Iz bogatog arhivskog materijala ciljano su izabrani eksponati što živo svjedoče o svakodnevnom bitisanju ‘običnog čovjeka’ tog vremena u jednom od gradova s dušom zbog koje njegove stanovnike zauvijek kao nevidljiva sjenka prati onaj posebni i nikad dovoljno izrečeni žal ako ih sudbina odvede drugdje.
Autori i pokrovitelji, sve rođeni Stočani, kazali su na otvorenju da je postavkom u Brusa bezistanu ‘Stolac došao u Sarajevo’ prizivajući i događaje u obrnutom smjeru.
“Život na području stolačkog kotara 1878-1918.” je zvanični naziv ove izložbe realizovane u saradnji s Muzejom Sarajeva i Arhivom Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Autorica je Irma Šabanović, a pokrovitelj Federalno ministarstvo raseljenih lica i izbjeglica.
Osim autorice, stoga su na otvorenju govorili federalni ministar Nerin Dizdar, direktorica Muzeja Sarajeva Indira Kučuk Sorguč i direktor Arhiva Hercegovačko-neretvanskog kantona Amir Kadribegović.
Nijedno od njihovih obraćanja nije bilo bez emocija, inače neizbježnih kad iko govori o mjestima ‘s dušom’.
Izložba je prvi put postavljena prošle godine u Stocu povodom 70. godišnjice hercegovačkog Arhiva. Tada su najavljeni planovi da gostuje i u drugim gradovima zbog čega je danas ‘Stolac i došao u Sarajevo’.
Iz 150 kutija arhivskog materijala, nije bilo jednostavno izabrati ‘papire’ što tako živo svjedoče o svakodnevici tadašnjeg života u Stocu – molbe vlastima, žalbe, prijave, zapise – kao što su primjerice jedan da je nekoga ujela zmija u Neumu ili da su nove vlasti zabranile igranje tavle u Stocu, kao i druge autentične dokumente, s pečatima ili bez njih, stvarane nesumnjivo krasnopisom službenika ili kojih drugih potpisnika.
Postavka može biti magnet za istraživače ili naprosto ljubitelje stolačke prošlosti i živopisnih gradova te će u Brusa bezistanu u Sarajevu ostati do 26. maja.
Temelj za pripremu bio je fond Kotarskog ureda Stolac, pohranjen u Arhivu Hercegovačko-neretvanskog kantona, iz vremena kada je ljupki hercegovački gradić (u kojem se tavla igra i dan-danas) bio sjedište kotara pripadajućeg Mostarskom okrugu, na znatno širem prostoru od današnjeg gradskog područja.
(Vijesti.ba / FENA)