Tuđman u Bundestagu priznao da je u Karađorđevu dogovorio podjelu BiH

Nakon višegodišnjeg izvještavanja iz Rusije, u vrijeme vladavine Zorana Đinđića dolazi u Srbiju gdje počinje njegovo izvještavanje o prilikama na Balkanu koje traje do danas, prenosi Slobodna Bosna.

U međuvremenu savladao je naš jezik, a njegovo zanimanje za ovdašnju kulturu rezultiralo je jednom od najboljih biografija nobelovca Ive Andrića – “U požaru svjetova: Ivo Andrić, jedan evropski život”.

Tuđman i Milošević u Karađorđevu

Svakih 30 godina u Njemačkoj se deklasificiraju državni dokumenti, a kako se proteklih godina navršilo 30 godina od raspada Jugoslavije i početka krvavog četverogodišnjeg rata, Martens je vidio priliku da u njemačkim državnim arhivima potraži odgovore na kontroverzna pitanja i teze koje su ga dugo mučile a koje su na ovim prostorima, uglavnom u Srbiji, prisutne već dugo – da je Njemačka politika toga doba radila na rasturanju Jugoslavije.

O svojim otkrićima do kojih je došao Martens je govorio za podkast “Zavidavanje” kojeg uređuje i vodi ugledni hrvatski novinar Ladislav Tomičić.

U jednom dijelu podkasta Martens je otkrio saznanja do kojih je, čitajući njemačke arhivske dokumente, došao o misterioznom sastanku kojeg su Franjo Tuđman i Slobodan Milošević održali u Karađorđevu, a o kojima nema direktnih zapisa niti su akteri sastanka ikada javno svjedočili o sadržaju razgovora kojeg su vodili.

Centralno pitanje tog razgovora, prema brojnim neposrednim svjedočenjima drugih visokopozicioniranih ličnosti toga doba, poput Stipe Mesića, je bila podjela Bosne i Hercegovine. Sa druge strane, pojedini autori i zvaničnici iz bliskog kruga Franje Tuđmana uvijek su osporavali da je u Karađorđevu dogovarana podjela Bosne i Hercegovine.

Šta je Tuđman kazao sagovornicima u Bundestagu?

Martens je Tomičiću kazao da je 2021. godine boravio sedmicu dana u Arhivu te da je došao do dokumenata koji potvrđuju da je podjela BiH bila tema razgovora Tuđmana i Miloševića u Karađorđevu.

“Našao sam dokumente o Franji Tuđmanu koji su mi zanimljivi, osobito u vezi sa sastankom u Karađorđevu s Miloševićem 1991. godine jer, ako se ne varam, znamo samo neizravno šta je ondje bilo jer Tuđman i Miloešvić nikad ništa izravno nisu rekli. 1991. godine na sastanku sa malom skupinom u njemačkom Bundestagu, koji nije bio javan, Tuđman je rekao nešto o tom sastanku i što se na njemu dogodilo”, kazao je Martens.

Potvrdio je da prema arhivskim dokumentima koje je čitao, zaključuje da je jedan od ratnih ciljeva Hrvatske bilo osvajanje dijelova BiH te da je Tuđman svojim sugovornicima u Njemačkoj kazao da Hrvatska želi dio BiH.

Martens je kazao da nije uspio doći do svih dokumenata koji se nalaze u njemačkom arhivu budući da je dio dokumentacije još uvijek zapečaćen. Pročitao je, kako kaže, samo one koji neizravno potvrđuju Tuđmanovo priznanje razgovora sa Miloševićem u Karađorđevu o podjeli BiH.

“Ukupno je 17 dokumenata specifično u ovom arhivu koji nije u Ministarstvu vanjskih poslova, a koji se tiču 1991. godine. 14 ih je dostupno, njih sam vidio, i u jednom sam vidio referencu na to što je Tuđman rekao. To je prenio Hans Koschnick. A tu je i neposredna potvrda Genschera (u to vrijeme ministar vanjskih poslova Njemačke, op. SB) i državnog tajnika da je Tuđman to rekao, ali ja imam samo neizravni dio”, kazao je Martens.

Na pitanje zašto je Tuđman bio tako otvoren u razgovoru sa strancima, Martens je kazao da se to više odnosi na Nijemce.

“Ne sa strancima, već sa Nijemcima. Ja mislim da je pogrešno shvatio šta je Njemačka 1991. godine. Još je imao neke ideje o Njemačkoj koje nisu odgovarale stvarnosti, što mu je možda omogućilo da bude opušteniji i da kaže nešto što ne bi rekao u Velikoj Britaniji ili Francuskoj”, zaključio je Martens.

Sva ova saznanja do kojih je Martens došao u njemačkim arhivima biće objavljena u njegovoj novoj knjizi na kojoj trenutno radi a koja se tiče odnosa Njemačke prema raspadu Jugoslavije.

(Vijesti.ba/SB)