Muskova kompanija za rakete i satelite udružila je snage sa proizvođačem softvera Palantir i proizvođačem dronova Anduril kako bi ponudili rješenje za izgradnju ključnih komponenti Zlatnog štita, navode izvori. Ovaj projekt je izazvao veliko interesovanje među novim tehnološkim kompanijama koje ulaze u oblast odbrambene industrije.
U izvršnoj naredbi od 27. januara, Trump je naveo raketni napad kao „najkatastrofalniju prijetnju s kojom se suočavaju Sjedinjene Američke Države“, piše Reuters.
Sve tri kompanije osnovali su poduzetnici koji su bili značajni politički donatori Donaldu Trumpu. Musk je donirao više od četvrt milijarde dolara za podršku Trumpu i sada je njegov savjetnik, zadužen za smanjenje državne potrošnje putem Ministarstva za efikasnost vlade.
Iako Pentagon šalje pozitivne signale grupi predvođenoj SpaceX-om, neki izvori upozoravaju da je proces odlučivanja o Zlatnom štitu još uvijek u ranoj fazi. Konačna struktura projekta i izbor izvođača mogu se znatno promijeniti u narednim mjesecima.
U proteklim sedmicama, predstavnici ove tri kompanije sastali su se sa visokim zvaničnicima Trumpove administracije i Pentagona kako bi predstavili plan koji uključuje lansiranje od 400 do preko 1.000 satelita koji bi kružili oko Zemlje, detektovali rakete i pratili njihovo kretanje, navode izvori.
Poseban sistem od 200 borbenih satelita naoružanih projektilima ili laserima bio bi zadužen za obaranje neprijateljskih raketa, prema riječima troje izvora. SpaceX se, kako se navodi, ne bi bavio naoružavanjem tih satelita.
Jedan od izvora opisao je ove razgovore kao „odstupanje od uobičajenog procesa nabavki“, uz komentar: „Postoji stav da se nacionalna sigurnost mora odnositi s poštovanjem i pažnjom prema Elonu Musku zbog njegove uloge u vladi.“
SpaceX i Musk odbili su komentarisati da li je Musk uključen u diskusije ili pregovore oko saveznih ugovora koji uključuju njegove kompanije. Pentagon je odbio odgovoriti na detaljna pitanja Reutersa, navodeći samo da će „predstaviti opcije predsjedniku u skladu s izvršnom naredbom i smjernicama Bijele kuće“.
Ni Bijela kuća, ni SpaceX, Palantir ni Anduril nisu odgovorili na pitanja novinara.
U neobičnom potezu, SpaceX je predložio da njegova uloga u Zlatnom štitu bude zasnovana na modelu „pretplate“, gdje bi vlada plaćala za pristup tehnologiji, umjesto da posjeduje sistem.
Ovaj model, koji ranije nije bio poznat javnosti, mogao bi zaobići neke standardne protokole Pentagona za nabavku, omogućivši bržu implementaciju, navode dva izvora. Iako ovaj pristup ne bi kršio pravila, vlada bi tada mogla ostati „zarobljena“ u pretplati i izgubiti kontrolu nad razvojem i cijenama sistema.
Dio zvaničnika Pentagona izražava zabrinutost oko oslanjanja na model pretplate za tako važan projekt, rekli su izvori.
General američkih svemirskih snaga Michael Guetlein je učestvovao u razgovorima o tome da li bi SpaceX trebao biti vlasnik i operater dijela sistema. Druga opcija je da sistem bude u vlasništvu SAD-a, a da izvođači upravljaju njime. Guetlein nije odgovorio na zahtjev za komentar.
Penzionisani general zračnih snaga Terrence O’Shaughnessy, sada savjetnik Muska u SpaceX-u, bio je uključen u nedavne razgovore sa vođama obavještajnih i odbrambenih institucija. Ni on nije komentarisao ove informacije.
Ako bi SpaceX grupa dobila ugovor za Zlatni štit, to bi bio najveći uspjeh Silicijske doline u sektoru odbrambenih ugovora, te udarac za tradicionalne izvođače kao što su Northrop Grumman, Boeing i RTX. Lockheed Martin je već pokrenuo posebnu internetsku kampanju za promociju svog rješenja.
Pentagon je, prema jednom američkom zvaničniku, zaprimio interesovanje od više od 180 kompanija za učešće u Zlatnom štitu, uključujući startupe poput Epirus, Ursa Major i Armada. Nacionalno vijeće za sigurnost Bijele kuće već je informisano o mogućnostima koje nude neke od ovih firmi.
Steve Feinberg, zamjenik ministra odbrane i bivši investitor, bit će ključna figura u odlučivanju o Zlatnom štitu. On je suosnivač kompanije Cerberus Capital Management koja ima udjele u industriji hipersoničnih projektila, ali ne i u SpaceX-u. Najavio je da će se povući iz svih ulaganja kada je preuzeo novu funkciju.
Procjenjuje se da bi ukupni troškovi Zlatnog štita mogli doseći stotine milijardi dolara. Pentagon je postavio više rokova za implementaciju – od ranih kapaciteta u 2026. do punih kapaciteta nakon 2030. godine.
SpaceX se fokusira na tzv. „sloj čuvanja“ (custody layer), mrežu satelita koji bi detektovali raketne napade, pratili njihovu putanju i utvrđivali da li prijete SAD-u.
Procjene kompanije govore da bi inženjerski i dizajnerski rad na ovom sloju koštao između 6 i 10 milijardi dolara. SpaceX je već lansirao stotine špijunskih satelita i nekoliko prototipova koji se mogu prilagoditi za ovu svrhu.
Reuters je imao uvid u internu notu ministra odbrane Petera Hegsetha, poslanu 28. februara, kojom se traže rani prijedlozi za Zlatni štit i naglašava potreba za „ubrzanom implementacijom“ satelitskih konstelacija.
Zbog postojeće flote raketa (npr. Falcon 9) i operativnih satelita, SpaceX bi mogao imati značajnu prednost, navode upućeni.
Ipak, neki izvori ističu da ostaje pitanje da li će SpaceX i partnerske firme moći efikasno razviti sistem nove generacije, koji bi istovremeno bio i pouzdan i isplativ.
„Ostaje da se vidi hoće li SpaceX i te tehnološke kompanije zaista uspjeti“, rekao je jedan izvor. „Nikada nisu morali isporučiti cijeli sistem na koji bi se zemlja oslanjala za svoju odbranu.“
(Vijesti.ba)