Svijet

Tračak nade: Crna Gora, Srbija, Albanija, BiH, Kosovo i Sjeverna Makedonija spadaju u Evropu

Kriterijumi napretka, koji podrazumijevaju prelazak iz jednog poglavlja u drugo moraju biti egzaktno definisani, s tim što mora da bude garantovana i njihova efektivna i održiva primjena”, strogo se navodi u dokumentu.

Neformalnim predlogom na šest stranica francuska diplomatija pokušava da ublaži ljutnju, koja se u oktobru usmjerila na predsjednika Francuske, Emanuela Makrona.

On je na tadašnjem samitu blokirao proces otvaranja pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

I Danska je potom stala uz Francusku ali „Ne!“ je inicirao francuski predsjednik.

Time je krenuo na kurs konfrontacije sa ostatkom Evropske unije, posebno sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i novom predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Loading...

Francuska želi reformisati proces učlanjenja

Satima su se šefovi vlade sporili oko toga, da li treba sa obje pomenute zemlje konačno otvoriti pregovore za učlanjenje ili ne.

Na kraju je Makron bio prilično izolovan, ali je ostao tvrd ne želeći da promijeni mišljenje.

Kratko nakon toga je buduća predsjednica Evropske komisije tokom posjete Parizu odbacila njegove sumnje.

“Mi moramo održati riječ i otvoriti proces učlanjenja“, rekla je Ursula fon der Lajen.

To se poklapa sa stavom službenog Berlina, koji učlanjenje zemalja Zapadnog Balkana u EU smatra važnim strateškim ciljem.

Sada Pariz dostavlja predloge reformi, čije je ispunjenje francuski predsjednik postavio kao uslov za nastavak proširenja EU.

A tu se prilično ide u detalje, mada se 35 poglavlja želi svesti na sedam ključnih tematskih oblasti, koje bi trebalo odraditi jednu za drugom, kako stoji u francuskom predlogu.

Prvo poglavlje bi obuhvatalo temeljna prava i pravnu državu, drugo obrazovanje i nauku, a treće poglavlje zapošljavanje i socijalna pitanja i tako dalje…

Nakon što bi svaka oblast bila okončana uspješno, EU bi otvorila pristup jednoj od svojih institucija.

Na primer, najprije bi se dobio pristup Evrojustu, klubu za saradnju u oblasti pravosuđa, potom bi mogao da bude otvoren Erazmus a kada bi se ispunili uslovi za pristup unutrašnjem tržištu, zemljama kandidatima bila bi isplaćena prva sredstva iz strukturnih fondova.

“Kriterijumi napretka, koji podrazumijevaju prelazak iz jednog poglavlja u drugo moraju biti egzaktno definisani, s tim što mora da bude garantovana i njihova efektivna i održiva primjena”, strogo se navodi u dokumentu.

Pored toga, mora se osigurati mogućnost reverzibilnosti procesa učlanjenja, ako neka zemlja pokaže političko nazadovanje.

Jedini tračak nade u francuskom dokumentu je izjava da “Albanija, BiH, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Srbija i Crna Gora kulturno, istorijski i geografski spadaju u Evropu”.

“Najveća greška EU”

Diplomate Evropske unije reagovale su delom drastično, načelno dovodeći u pitanje volju Francuske da uopšte primi druge zemlje u EU.

Službeni Pariz je dugo igrao na kartu vremena, iako tvrdi da Francuzima nimalo nije stalo da odugovlače cio proces do sudnjeg dana.

Pored toga se u najnovijem dokumentu ne traži samo reforma pristupnog procesa već i reforma cijele Evropske unije.

To pokazuje da Francuzi sa Balkanom ne misle ozbiljno.

Njemački ministar vanjskih poslova Hajko Mas je tokom posjete Skoplju prošle sedmice apsolutno jasno stavio do znanja da je između Njemačke i Francuske po tom pitanju došlo do potpunog razmimoilaženja.

Najnovije odlaganje početka pristupnih pregovora on je nazvao „najvećom greškom Evropske unije“ novijeg doba.

Pored utješnih riječi, koje je uputio vladi makedonskog premijera Zorana Zaeva, koja zbog negativnog odgovora Brisela u proljeće mora da održi nove izbore, Mas je još jedanput naglasio da je integracija Zapadnog Balkana u EU važna za bezbjednost i stabilnost u celoj Evropi.

I odlazeći predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk uputio je Francuzima jasnu poruku: “Nema suverene Evrope bez stabilnog Balkana”, rekao je ovaj Poljak u svom oproštajnom govoru.

Aludirajući na intervju Emanuela Makrona za list “Ekonomist”, u kojem je Makron tražio novi politički kurs prema Rusiji, Tusk je tvrdo konstatovao: “Rusija nije naš strateški partner već naš strateški problem”.

I iz Evropskog parlamenta stiže jasno neslaganje sa Makronovim “Ne!”

Ispred njemačkih socijaldemokrata oglasila se Katarina Barli: “Važno je da obećanja, data zemljama kandidatima, ne kršimo. Stoga je neprihvatljivo koristiti reformu procesa proširenja kao izgovor da se zemljama poput Sjeverne Makedonije i Albanije, koje su uspješno sprovele dijelom korjenite reforme ispunjavajući zahtjeve EU, uskrati početak pregovora o učlanjenju”.

Barli je tako još jednom podsjetila na enorman učinak vlade u Skoplju, koja je početkom godine postigla dogovor oko imena sa Grčkom odupirući se protivljenju nacionalista u sopstvenoj zemlji i upuštajući se u veliki politički rizik.

Nezavisno od toga se moglo razgovarati o restrukturiranju procesa učlanjenja, naglasila je ova socijaldemokratkinja.

Makronov predlog sadrži “tačke koje bi trebalo prodiskutovati kao što je zahtjev da se još jasnije definišu sve faze procesa učlanjenja”.

Diplomate pri tome dovode u pitanje zahtjev po kojem kandidati na samom početku treba da preskaču najveću prepreku odnosno da ostvare punu primjenu evropskih standarda u pogledu pravne države, kao što to Francuzi traže.

Makronova predizborna kampanja

Tokom najveće runde proširenja na istok Evrope prije 15 godina, prije svih je Francuska bila ta koja je tražila da Rumunija i Bugarska što brže uđu u EU.

Druge zemlje su bile rezervisane, prisjeća se Ervan Fuere iz briselske organizacije “Centar za evropske političke studije”.

Nakon što se uvidjelo da je u oblasti pravne države i korupcije došlo do nazadovanja, mišljenje javnosti se okrenulo.

Fuere smatra da je Makronov istup motivisan lokalnim izborima, koji se održavaju u Francuskoj u proljeće 2020.

Ovaj ekspert vidi i nekoliko dobrih tačaka u dokumentu sa francuskim predlozima. Jedan od njih je da se zemljama prije učlanjenja omogući novac iz strukturnih fondova.

Ali, ako se to izuzme, sažimanje poglavlja “nije nešto što bi se moglo nazvati revolucionarnim” i ne opravdava dalje odgađanje datuma za početak pregovora sa Skopljem i Tiranom.

Neke od promjena su po njegovom mišljenju moguće unutar postojeće regulative i to bi se moglo realizovati brzo.

I Fuere smatra da bi trebalo da postoji jača kontrola reformskih koraka koje prave zemlje kandidati – kao i da je to potrebno zbog stvaranja povjerenja u zemljama članicama, nezavisno od francuskih zahtjeva.

Jer, strukturna korupcija i “zarobljena država” (“state capture”) su po njegovom mišljenju u pojedinim zemljama članicama, u kojima su kriminalne i korumpirane mreže preuzele državu, uzele maha u EU.

Istinski važne promjene mogu biti dogovorene do marta, kaže ovaj ekspert.

Samo što se ne zna da li će Makron nakon regionalnih izbora u Francuskoj, promijeniti svoje mišljenje i otvoriti put zemljama kandidatima u pristupne pregovore.

Za te zemlje je enormno demotivišuće, što napori koje su uložili nisu nagrađeni.

A drugi partneri poput Rusije, Kine ili Turske čekaju kako bi zemljama Balkana dali podršku i obećali prijateljstvo.

 

Izvor face.ba

Loading...
Tags

Slični članci

Back to top button
Close