Redovna tjelovježba u odrasloj dobi može smanjiti rizik od prerane smrti i do 40 posto, pokazalo je obimno istraživanje.
Ključna poruka naučnika je jasna – nikada nije kasno započeti s aktivnijim načinom života. Čak i ako niste bili fizički aktivni ranije, promjena navika u bilo kojoj fazi odrasle dobi može imati snažan pozitivan učinak na zdravlje i dugovječnost.
Naučnici naglašavaju da je svaka tjelesna aktivnost bolja od potpunog izostanka kretanja. Redovno kretanje značajno smanjuje rizik od najčešćih uzroka smrti, uključujući srčane bolesti, moždani udar i različite vrste raka.
Istraživanje objavljeno u časopisu British Journal of Sports Medicine temelji se na analizi 85 ranijih studija koje su uključivale milione ljudi. Rezultati su pokazali da su osobe koje su bile dosljedno fizički aktivne imale 30 do 40 posto manji rizik od smrti u odnosu na one koje nisu bile aktivne, prenosi Hina.
Zanimljivo je da i oni koji su tek naknadno počeli vježbati, iako nisu postigli preporučene nivoe aktivnosti, imaju 20 do 25 posto manji rizik od smrtnosti. Čak i prelazak s potpuno sjedilačkog načina života na umjerenu aktivnost smanjuje rizik od smrti za 22 posto.
Stručnjaci sa Univerziteta Queensland u Australiji ističu da se korist od vježbanja vjerovatno temelji na više faktora, uključujući bolju funkciju tijela i smanjenje upalnih procesa u organizmu.
Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), odrasli bi se sedmično trebali baviti tjelesnom aktivnošću najmanje 150 do 300 minuta umjerenog intenziteta ili 75 do 150 minuta aktivnosti visokog intenziteta, ili nekom kombinacijom tih dvaju nivoa.
Umjerene aktivnosti uključuju brzo hodanje, kućanske poslove poput ribanja podova i pranja prozora, vožnju biciklom umjerenim tempom (oko 16 do 20 km/h) ili rekreativno igranje badmintona. S druge strane, aktivnosti visokog intenziteta obuhvaćaju trčanje (10 km/h ili brže), planinarenje, intenzivnu vožnju biciklom, nogomet, košarku i tenis.
(Vijesti.ba)