Poljoprivredna godina u cijeloj Bosni i Hercegovini je jedna od najtežih u posljednjih desetak godina.
Izuzetno sušno ljeto bilo je pogubno za veliki broj poljoprivrednih kultura. Najviše je trpio kukuruz koji je osnova za stočnu hranu. S druge strane, pšenica, raž, ječam i ostala strna žita su imala dobar prinos.
„Kada su u pitanju ratarske kulture, strna žita, ja sam zasijao oko 50 duluma što pšenice, ječma, tritikala, a sve za potrebe moje farme. Kada uzmemo sve parametre, ja sam zadovoljan urodom tih vrsta“, kazao nam je Eldin Glibanović, poljoprivrednik iz Živinica koji ima farmu muznih krava od 70 grla.
Pšenica kao osnova proizvodnje brašna, imala je također dosta dobar urod, ali otkupne cijene nisu zadovoljile proizvođače.
„Pšenica je imala veći urod u odnosu na prošlu godinu, nažalost moram kazati da taj dobar urod je pratila niska otkupna cijena koju su prerađivači nudili proizvođačima. Tako da mogu kazati da su farmeri i zadovoljni i nezadovoljni. Kad kažem zadovoljni smo tim prinosima, međutim otkupna cijena je jako niska. To će uzrokovati probleme gdje će ljudi odustajati od takvih proizvodnji. Otkupna cijena pšenice je 30 ili 40 feninga po kilogramu, što je dovelo do toga da poljoprivrednici rade cijelu godinu bez bilo kakve zarade“, dodaje Glibanović.
Ipak, najlošiju godinu imaju proizvođači kukuruza.
„Kada je u pitanju ratarska kultura kukuruz koju većinom siju svi farmeri na području cijele države, možemo kazati da je od same sjetve do žetve bila izuzetno teška situacija. Prije svega u proljeće smo imali veliku sušu gdje nismo jednostavno mogli zasijati kukuruz. Oni koji su zasijali kukuruz, zrno je stojalo bez klijanja dvadesetak dana, jer nije bilo vlage. Poslije maja smo imali jedan veliki period bez padavina i to više od dva mjeseca, a kao rezultat svega imamo nekvalitetan kukuruz i zrno. Osim toga i sama silaža je veoma loša, sve zbog suše koja je trajala cijelo ljeto“, zaključuje Glibanović.
U odnosu na prethodnu godinu, u Tuzlanskom kantonu je došlo do smanjenja poljoprivrednih površina zasijanih pšenicom i to za 473 ha, sjetva raži i tritikalea je manja za 316 hektara, dok sjetva zobi manja za 1 hektar. Sjetvene površine zasijane ječmom u tekućoj godini su neznatno povećane i to za 6 hektara. Prosječni prinosi strnih žita u odnosu na prethodnu godinu su nešto veći, na što su utjecali povoljni vremenski uslovi od završetka jesenje sjetve pa do proljeća tekuće godine, koji su pogodovali rastu i razvoju strnih žita i pored nedostatka zimskih oborina. Male količine oborina su onemogućile pojavu bolesti i štetočina većeg inteziteta što je uticalo na dobar kvalitet zrna, a samim tim i na više prinose. Na dobar kvalitet zrna uticali su i povoljni vremenski uslovi u vrijeme žetve.
„Prema raspoloživim podacima sa terena, prosječni prinos pšenice u ovoj godini iznosio je oko pet tona po hektaru, što je više za 1,5 tona nego prošle godine. Prosječni prinos raži i tritikalea je 4 tone po hektaru i veći je za 0,9 tona po hektaru nego lani. I sve ostale kulture su povećanje u odnosu na prošlu godinu. Ukupan prinos strnih žita u ovoj godini na području Kantona iznosio je 19.277 tona, što je za 16 % više u odnosu na prošlu godinu“, kazao je Fedahija Ahmetović, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva TK.
(Vijesti.ba)