„Ako do kraja novembra ne bude padavina, bićemo prisiljeni uvesti restrikcije vode. A ako se suša nastavi, morat ćemo evakuirati Teheran“, izjavio je Pezeshkian, prenijela je u četvrtak poluzvanična novinska agencija SNN.ir.
Predsjednik je opisao situaciju kao „izuzetno kritičnu“, naglašavajući da su akumulacije oko Teherana na najnižem nivou u posljednjih šezdeset godina. Grad je ušao u šestu uzastopnu godinu suše, a pojedine brane trenutno sadrže manje od 10% svog kapaciteta.
Prema riječima zamjenika ministra energetike Mohammada Javanbakhta, brana Latyan, jedna od pet ključnih akumulacija u okolini Teherana, trenutno je popunjena tek oko 9%, što predstavlja svega devet miliona kubnih metara vode. „Situacija je kritična“, upozorio je Javanbakht, piše AP.
Teheran, grad sa oko 9,1 milion stanovnika, smješten u provinciji koja broji oko 14,5 miliona ljudi, u velikoj mjeri ovisi o hidroenergiji. No, kako rijeke i močvare presušuju, proizvodnja električne energije naglo opada, a pojedine elektrane se gase zbog nedostatka rashladne vode. Vlasti su stanje ocijenile kao „bez presedana“.
Iranov energetski sistem i dalje se snažno oslanja na hidroelektrane i fosilna goriva, dok solarna i vjetroenergija čine tek mali dio ukupnih kapaciteta. Stručnjaci upozoravaju da je veza između dostupnosti vode i proizvodnje električne energije postala očigledna – smanjen nivo vode ograničava rad hidroelektrana, a toplinske elektrane se suočavaju s nedostatkom vode za hlađenje.
Kritičari godinama upozoravaju na pogrešne razvojne politike koje su vodu intenzivne industrije – poput proizvodnje čelika, cementa i petrokemije – smjestile u najsušnije dijelove zemlje. Poslanik Reza Sepahvand ocijenio je da su „pogrešne odluke“ dovele do preusmjeravanja rijeka ka unutrašnjosti, umjesto da se takve fabrike grade na obali, gdje bi mogle koristiti desalinizovanu morsku vodu.
Iranska Nacionalna organizacija za vodu i prostorno planiranje sada predlaže da se industrije postepeno premjeste u priobalne zone, čime bi se smanjio pritisak na ograničene zalihe pitke vode.
Poljoprivreda troši najveći dio resursa
Poljoprivreda u Iranu i dalje troši oko 80% ukupnih zaliha slatke vode, često kroz neučinkovite sisteme navodnjavanja. Zvaničnik Ministarstva poljoprivrede Gholamreza Gol Mohammadi upozorio je još u augustu da zastarjeli načini navodnjavanja iscrpljuju podzemne vode i doprinose kvarovima pumpnih sistema, što dodatno pogoršava nestašice struje.
Ekološke posljedice su sve izraženije: pješčane i slane oluje sve češće pogađaju veće gradove, dok je jezero Urmija na sjeverozapadu zemlje – nekada jedno od najvećih slanih jezera na svijetu – gotovo potpuno presušilo, ostavljajući za sobom goleme slane ravnice.
Ove pojave pogoršavaju kvalitet zraka i predstavljaju prijetnju zdravlju stanovništva u obližnjim područjima.
(Vijesti.ba)