Djeca odmah po dijagnosticiranju dijabetesa prelaze na inzulin. Za razliku od dijabetesa tipa 2, koji je često povezan sa životnim stilom, tip 1 se javlja neovisno o ishrani i tjelesnoj težini te čini sedam do deset posto od ukupnog broja oboljelih od dijabetesa.
Iz Udruženja oboljelih od dijabetesa tipa 1, na Svjetski dan dijabetesa, upozoravaju da je u Bosni i Hercegovini složena situacija, sa razlikama u pravima oboljelih.
– Pogotovo zbog dobnih granica za senzore, koji su u državama EU i regije već odavno finansirani od zdravstvenih fondova – bez dobne granice jer je dijabetes tip 1 doživotno oboljenje i ne prestaje nakon punoljetstva. Tako i naše aktivnosti traju tokom cijele godine, a 14. novembar je datum kad imamo više prilike da o tome govorimo – kazala je Feni Alma Mulaosmanović iz Udruženja oboljelih od dijabetesa tipa 1.
Prema njenim riječima, u Federaciji BiH neki propisi nisu usklađeni.
– Naprimjer Zakon o jedinstvenim načelima i okviru materijalne podrške osobama s invaliditetom i Lista invaliditeta te očekujemo izmjene tog zakona koji je diskriminatoran za djecu stariju od 15 godina. Tim zakonom ukidaju im se prava i to u intenzivnoj razvojnoj dobi jer su, po Konvenciji UN, oni djeca do 18 godine – istaknula je.
Mulaosmanović kaže da situaciju dodatno komplicira činjenica da je, kako je kazala, na tenderima za nabavku medicinskih pomagala cijena glavni kriterij, umjesto da su to stvarne potrebe korisnika.
– Kao glavni uslov postavlja se najniža cijena. Zbog toga proizvođači najčešće korištenih senzora/pumpi u EU nisu zainteresovani da uđu na naše tržište. Cijena tako postaje presudan kriterij, umjesto preciznosti i stvarnih potreba korisnika. Sad već postoje sistemi senzor/pumpa koji daju rezultate kao kod zdrave osobe. To znači prevenciju komplikacija u kasnijoj dobi, ali našoj djeci nisu dostupni. Dobra kontrola i prevencija su preduslov za zdravlje. Već treću godinu Udruženje apelira za izmjene takvih načina nabavke, preko Zavoda zdravstvenog osiguranja FBiH – naglašava.
Mulaosmanović podsjeća da je Udruženje iniciralo uvođenje protokola o postupanju sa djecom oboljelom od dijabetesa u školama u Kantonu Sarajevo te očekuju da takav dokument bude prihvaćen i za nivo Federacije BiH.
– Nerijetko se dešava da djeca nailaze na nerazumijevanje u školama, uskraćuje im se pravo na dobru regulaciju bolesti. Protokolom bi se regulisale takve neželjene situacije i osiguralo pravo na zdravlje djece u školama – pojasnila je.
Na Svjetski dan dijabetesa, članovi Udruženja pridružiti su se aktivnostima u Sarajevu, s ciljem podizanja svijesti o dijabetesu. Zajedno sa učenicima i profesorima Srednje medicinske škole -Jezero proveli su akciju mjerenja nivoa šećera u krvi, na dva punkta. Mislili su i na djecu oboljelu od dijabetesa, za njih su prirediti kviz da bi se i oni družili te obilježili Svjetski dan u borbi protiv dijabetesa.
Za 16. novembar Udruženje je najavilo panel diskusiju “Živjeti sa dijabetesom tipa 1”, a uz podršku Ministarstva zdravstva KS okupit će stručnjake iz različitih oblasti (endokrinologije, nutricionizma, imunologije, bolesti štitne žlijezde i psihologije), koji će govoriti svako iz svog aspekta djelovanja.
Svjetski dan dijabetesa (šećerne bolesti) obilježava se 14. novembra kao najveća svjetska kampanja podizanja svijesti o dijabetesu. Utemeljen je 1991. godine od Međunarodne dijabetičke federacije uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije kao odgovor na rastuću zabrinutost oko zdravstvene i ekonomske prijetnje koju dijabetes predstavlja.
Postao je službeni dan Ujedinjenih naroda 2006. godine, a obilježava se na rođendan Sir Fredericka Bantiga koji je zajedno s Charlesom Bestom 1922. godine otkrio inzulin.
Šećerna bolest nažalost veoma je zastupljena u općoj populaciji. Stručnjaci preporučuju zdrave stilove života i fizičku aktivnost kao vodeće u preveniranju te bolesti, kao i zdrav način prehrane. U slučaju kad se pojave simptomi bolesti, u početnoj fazi nekad je načinom prehrane, moguće prevenirati bolest.
Među ranim simptomima šećerne bolesti su prekomjerna žeđ (poliurija), pojačano uzimanje hrane (polifagija) te pojačan osjećaj žeđi (polidipsija).
Nadzor bi trebalo da pojačaju osobe koje imaju obiteljsku anamnezu bolesti. Brz tempo života i priličan stres mogu biti okidač za skok nivoa šećera u krvi.
(Vijesti.ba/Fena)