Broj stalnog stanovništva porastao je za 145.400, na više od 8.960.800 do kraja 2023. godine, što je povećanje od 1,6 posto, pokazuju podaci. Bez Ukrajinaca, porast bi iznosio 1,0 posto.
Povećanje znači da je rast stanovništva veći nego što je bio od početka 1960-ih, saopćio je ured.
Portparol ureda izjavio je da je stopa rasta posljednji put bila viša 1963. godine. U 2022. broj stanovnika je porastao za 0,9 posto.
Neto migracija u Švicarsku više se nego udvostručila na 142.300 prošle godine, što je najveći zabilježeni broj, saopćio je ured.
Od njih je oko 52.000 Ukrajinaca koji nisu navedeni u stalnom stanovništvu do 2023. godine, saopćio je portparol.
Skoro 264.000 ljudi je emigriralo, a 121.600 otišlo, pokazuju brojke.
Imigracija je dugo vremena bila politički sporna u Švicarskoj, gdje je najveća grupa u parlamentu, desničarska Švicarska narodna partija, pokrenula inicijativu da zaustavi broj stanovnika koji prelazi deset miliona prije 2050. godine.
Zbog toga je ograničavanje imigracije postalo važno pitanje za švicarsku vladu u pregovorima s Bruxellesom o ažuriranju ekonomskih veza sa Evropskom unijom, koji su počeli u martu.
Podaci pokazuju da je skok imigracije dijelom uzrokovan hiljadama Ukrajinaca koji su stigli 2022., ali su prihvaćeni kao dio stalnog stanovništva tek 2023. godine.
Skoro 63.000 Ukrajinaca pobjeglo je u Švicarsku nakon ruske invazije 2022.
Oni su također pokazali u kojoj mjeri se Švicarska oslanja na migrante, s natalitetom na znatno ispod takozvane stope zamjene od 2,1 koja je potrebna da bi se stanovništvo održalo u stabilnim brojkama, prenosi Reuters.
Stopa fertiliteta je 2023. godine iznosila 1,33 djece po ženi, što je najniže zabilježeno. Sve u svemu, oko 27 posto stanovništva, ili 2,416 miliona ljudi – bili su stranci, saopćio je ured, prenosi Reuters.
(Vijesti.ba / Fena)