Premijer Švedske Ulf Kristersson najavio je u septembru planove prema kojima bi se za najteža krivična djela, uključujući ubistvo i teško izazivanje eksplozije, granica krivične odgovornosti spustila sa 15 na 13 godina.
Reforma zakona predstavlja odgovor na porast smrtonosnog nasilja među bandama. Policija tvrdi da kriminalne mreže sve češće regrutuju djecu za korištenje i prenos oružja, jer osobe mlađe od 15 godina trenutno ne mogu biti krivično gonjene, piše Deutsche Welle.
Vlada u Štokholmu ranije je najavila osnivanje posebnih pritvorskih odjela u zatvorima za maloljetnike od 15 do 17 godina. Prema novom prijedlogu, plan se proširuje i na pritvorske jedinice za mlade u dobi od 13 do 14 godina. Prema podacima Ministarstva pravde Švedske, maloljetni prestupnici mogli bi biti smješteni u te ustanove već narednog ljeta.
Vlada tvrdi da će promjena zatvoriti pravnu prazninu koju bande zloupotrebljavaju. Međutim, pravni stručnjaci, organizacije za prava djece i socijalni radnici upozoravaju da snižavanje starosne granice neće smanjiti kriminal, te da može ugroziti proces rehabilitacije.
Velike razlike u EU – granica od 10 do 16 godina
Minimalna dob za krivičnu odgovornost u Evropi značajno varira. Zemlje s granicom ispod 14 godina su Irska (od 10 godina, zavisno od djela), Nizozemska (od 12 godina), Belgija i Mađarska (od 12 godina, zavisno od djela) te Francuska (od 13 godina, zavisno od djela). Najviša granica je u Portugalu i Luksemburgu, gdje mladi postaju krivično odgovorni tek s 16 godina. U Hrvatskoj je ta granica 14 godina.
Uprkos razlikama, sve zemlje Evropske unije imaju posebne sisteme pravosuđa za maloljetnike mlađe od 18 godina, gdje je naglasak na obrazovanju i rehabilitaciji, a ne na kažnjavanju. Ipak, kako se zaoštravaju političke rasprave o omladinskom kriminalu, granica između zaštite i krivičnog gonjenja maloljetnika sve se više briše.
U zemljama s višim granicama, poput Finske ili Portugala, akcenat je na socijalnoj reintegraciji. Drugdje, rastuća zabrinutost zbog učešća mladih u nasilnim krivičnim djelima potiče pozive na pooštravanje pravila – trend koji je sada vidljiv u Švedskoj, ali i u Njemačkoj.
Njemačka: Pritisak da se zakon pooštri
Krivični zakon u Njemačkoj postavlja granicu odgovornosti na 14 godina. Počiniocima od 14 do 17 godina sudi se na sudovima za maloljetnike, gdje se naglasak stavlja na rehabilitaciju, društveno koristan rad i savjetovanje, a ne na zatvorske kazne.
Međutim, pozivajući se na porast nasilja među još mlađima, članovi konzervativne CDU kancelara Friedricha Merza, kao i političari krajnje desnice, traže spuštanje granice na 12 godina. Statistika pokazuje da je broj djece osumnjičene za nasilna krivična djela porastao za 11,3 posto u 2024. godini, iako je nivo i dalje znatno niži nego početkom 2000-ih.
Kao i u Švedskoj, zagovornici prava djece i pravni stručnjaci protive se spuštanju granice. Neki pozivaju da se najprije sprovede istraživanje o tome da li bi takav potez uopšte smanjio broj krivičnih djela među mladima i kakav bi imao uticaj na djecu.
Za sada njemačka vlada pokazuje malo interesa za promjene, držeći se pristupa koji stavlja rehabilitaciju na prvo mjesto – pristupa koji već dugo oblikuje filozofiju pravosuđa za maloljetnike. Ipak, rasprava je ponovo otvorena, a švedska odluka o snižavanju granice mogla bi poslužiti kao inspiracija konzervativnim zakonodavcima.
Irska: Najniža granica u EU
Irska ima najnižu starosnu granicu za krivičnu odgovornost u Evropskoj uniji. Prema Zakonu o djeci, većina maloljetnika postaje krivično odgovorna s 12 godina, ali za teška krivična djela poput ubistva, ubistva iz nehata ili silovanja, krivično gonjenje moguće je već od 10 godina.
Ta politika izazvala je kritike organizacija za ljudska prava, uključujući UNICEF i Vijeće Evrope, koje preporučuju minimalnu granicu od 14 godina. Aktivisti u Irskoj pozivaju zakonodavce da povise granicu, tvrdeći da trenutni zakon nije u skladu sa savremenim standardima zaštite djece.
Irska vlada brani postojeći okvir, ukazujući na specijalizirane sudove za maloljetnike i programe preusmjeravanja koji se fokusiraju na obrazovanje i pravdu zasnovanu na pomirenju i obnovi povjerenja. Ipak, pod sve većim međunarodnim pritiskom, razmatra se revizija zakonodavstva.
(Vijesti.ba)