Sve veći broj građana Njemačke ne osjeća se sigurnim u javnom prostoru. Da li je uzrok rasprava o „izgledu gradova“ koju je pokrenuo kancelar? O tome i drugim važnim temama govore rezultati novog istraživanja javnog mnijenja.
Izjava kancelara Fridriha Merza o vezi migracija i javne sigurnosti polarizuje Njemačku već sedmicama. Sredinom oktobra Merz je rekao da savezna vlada ispravlja ranije propuste u migrantskoj politici i postiže napredak, „ali mi, naravno, još uvijek imamo taj problem u izgledu gradova, i zato ministar unutrašnjih poslova sada također omogućava i provodi povratke u veoma velikoj mjeri“.
Samo sedmicu nakon te izjave, Merz je postao konkretniji: Njemačkoj jeste potrebno doseljavanje, posebno za tržište rada, rekao je kancelar, ali je istovremeno naglasio da probleme stvaraju oni migranti koji nemaju trajni boravišni status, ne rade i ne pridržavaju se pravila. Za te izjave Merz je dobio djelimičnu podršku, ali i kritike iz drugih političkih stranaka i dijela civilnog društva.
Raste nesigurnost
Kako građani reaguju na tu raspravu? Time su se bavili istraživači javnog mnijenja iz instituta Infratest-dimap. Za redovnu mjesečnu anketu „Njemački trend“ (Deutschlandtrend) javnog servisa ARD, između 3. i 5. novembra ispitano je 1.300 njemačkih građana s pravom glasa. Svaka druga osoba navela je da se osjeća nesigurno na javnim mjestima, ulicama i u javnom prevozu. Prije osam godina bio je upola manji broj takvih.
Najveći strah odnosi se na krađe i verbalne napade u javnosti. Rjeđe su brige da bi neko mogao postati žrtva fizičkog ili seksualnog napada, odnosno terorističkog čina.
Da li rasprava o „izgledu gradova“ potiče osjećaj nesigurnosti? Povezivanje migracija i javne sigurnosti? Zapravo je mnogo vjerovatnije da će neko postati žrtva nasilja u svom domu. U Njemačkoj je 2024. godine zabilježeno više od 265.000 slučajeva porodičnog nasilja – što je novi rekord. Gotovo tri četvrtine žrtava su žene, a u tri od četiri slučaja počinitelj je bio partner ili bivši partner. Savezni kriminalistički ured utvrdio je da se oko 71 posto teških seksualnih djela događa u privatnim stanovima, a samo oko 21 posto u javnom prostoru.
Koje probleme ima Njemačka?
Tema migracija i u novembru je u ovom istraživanju javnog mnijenja ostala na vrhu liste političkih problema kojima bi se, prema mišljenju građana, politika trebala baviti. To je navelo 32 posto ispitanih, dok 28 posto brine stanje njemačke privrede.
U odnosu na prošlo ljeto, posebno je porasla važnost ekonomskih pitanja (+7 posto). Teme poput socijalne pravde i siromaštva samo 18 posto ispitanika smatra hitnim problemima. Zaštitu okoliša i klimatske promjene navodi 14 posto.
Nestabilna vremena – i u vanjskoj politici
Spisak problema njemačkih građana odražava opšti porast nesigurnosti. Osjećaj državne stabilnosti je narušen. U poređenju s 2015. godinom, samo još 38 posto građana spoljnopolitičku situaciju Njemačke doživljava kao sigurnu (-36 posto). Još veći pad bilježi procjena ekonomskog položaja zemlje u svijetu – samo 29 posto ga smatra sigurnim (-56). I društvena stabilnost se dovodi u pitanje: samo 26 posto građana ocjenjuje je kao sigurnu (-37).
Ipak, lične životne okolnosti procjenjuju se povoljnije. Većina ispitanika svoje neposredno okruženje, lični životni standard i – ako su zaposleni – radno mjesto smatra sigurnim. Međutim, i tu je osjećaj sigurnosti tokom decenije znatno oslabio. Samo polovina građana vjeruje u stabilne finansijske mogućnosti u starosti. U sigurnu budućnost svoje djece vjeruje samo 27 posto Nijemaca – otprilike upola manje nego prije deset godina.
Loše ocjene za saveznu njemačku vladu
U takvoj situaciji Nijemci su veoma nezadovoljni radom političara. Građani primjećuju loše odnose i nejedinstvo u vladajućoj koaliciji sastavljenoj od konzervativnih demohrišćanskih stranaka CDU/CSU i socijaldemokrata (SPD). Čak 79 posto ispitanika zabrinuto je zbog (ne)spremnosti vladajućih stranaka na kompromise i sumnja da će, s obzirom na političke razlike, moći pronaći zajednička rješenja za goruće probleme.
Prema procjeni građana, vladajuća koalicija nakon samo pola godine na vlasti ne stoji mnogo bolje od takozvane „semafor-koalicije“ SPD-a, Zelenih i FDP-a, koja je propala prije godinu dana. Samo 22 posto ispitanika smatra da vlada dobro obavlja svoj posao, a čak 76 posto je manje ili nimalo zadovoljno.
Demohrišćanske stranke i AfD i dalje izjednačeni
Kad bi se izbori održali sljedeće sedmice, CDU/CSU bi dobili 27 posto glasova, SPD 14 posto. To znači da sadašnja vladajuća koalicija u Njemačkoj više ne bi imala većinu u Bundestagu.
(Vijesti.ba)