Zagađen zrak je svakodnevnica građana BiH, a posebno Tuzle. Simpozij “Dekarbonizacija sistema daljinskog grijanja”, koji su organizovali Univerzitet u Tuzli i Udruženje Aarhus centar u BiH pokušao je danas dati odgovore kako promijeniti trenutno stanje, odnosno, koliko je bitna dekarbonizacija društva u cjelini.
U Tuzli je ovih dana nezdrav zrak ne samo za hronične bolesnike već za sve kategorije stanovništva. Iako nadležni tvrde da čine sve da smanje zagađenje, činjenica je da je Tuzla i dalje među najazgađenijim gradovima u regiji. Najveći uzročnici zagađenog zraka u ovom gradu su Termoelektrana, veliki broj individualnih ložišta na fosilna goriva i značajan broj automobila.
“Sarajevo, Tuzla i ostali gradovi koji su u kotlinama, zimi imaju problem temperaturnih inverzija. Stvori se poklopac i sve ono što se emituje ispod tog poklopca, ostaje na tom području dok se ne promijene vremenske prilike. Rješenje je prestanak emitovanja polutanata ispod tog poklopca”- objasnio je jasno Denis Žiško, koordinator programa energija i klimatske promjene Aarhus centra u BiH. Od nečega se mora krenuti, naglašava Žiško, a prije svega od energetske efikasnosti i naplate energije po potrošnji.
“To je prva mjera koja se treba uvesti u Tuzli da bi građani počeli sami razmišljati o racionalnom korištenju energije, odnosno, da zavrnu radijatore, a ne da otvore prozor. Na taj način ćemo smanjiti zagađenje koje dolazi iz Termoelektrane”- zaključuje Žiško.
Dekarbonizacija daljinskog grijanja, smanjenje ili potpuno ukidanje upotrebe fosilnih goriva je nužnost koja slijedi u budućnosti.
“To je dugotrajan proces i podijeljen je u neke etape koje se odnose na dekarbonizaciju energetskog sektora, električne i toplotne energije, dekarbonizaciju transporta, poljoprivrede. Svi mi tu trebamo uzeti učešće i dati odgovarajući doprinos”-poručuje Nermin Sarajlić, prorektor za naučno istraživački rad UNTZ.
Ono što sporadično rade lokalne zajednice je sufinansiranje mjera energetske efikasnosti, nabavke toplotnih pumpi, zamjena stolarije i slično, ali to nije dovoljno.
“Mislim da se moramo strateški opredijeliti za dekarbonizaciju i ministarstvo je u pripremi izrade Energetske strategije FBiH. Mislim da ćemo to imati završeno u narednih nekoliko mjeseci i posebno poglavlje će biti posvećeno dekarbonizaciji. Mi bez sistemskog rješenja, sigurno nećemo napraviti one rezultate koji se od nas očekuju”- izjavio je Vedran Lakić, federalni ministar industrije, energetike i rudarstva.
BiH je potpisnica Deklaraciju o Zelenoj agendi i obavezna je do 2050. godine izbaciti ugalj iz upotrebe te povećati obnovljive izvore energije što, očito, ide jako sporo.
(Vijesti.ba)