Dok neki štede veći iznos na tekućem računu kako bi mogli brzo pokriti neočekivane troškove, drugi drže na njemu samo onoliko novca koliko im je trenutno potrebno.
Koliko novca treba biti na računu? Prosječni iznosi po dobnim skupinama
Deutsche Bank je 2023. provela anketu kako bi utvrdila koliko novca štediše u različitim životnim dobima imaju na tekućem računu.
-16–24 godine: oko 1400 eura (2738 KM)
-25–34 godine: oko 2200 eura (4302 KM)
-35–44 godine: oko 2600 eura (5085 KM)
-45–54 godine: oko 3300 eura (6454 KM)
-55–64 godine: oko 3100 eura (6062 KM)
-preko 75 godina: oko 4200 eura (8214 KM)
Ovi podaci daju samo okvirnu sliku, jer svako ima drugačiji odnos s novcem. Neki ulažu u ETF-ove ili druge oblike štednje, pa im je stanje na tekućem računu manje.
Koliko novca treba ostati na računu?
Gotovo svaki građanin u Njemačkoj ima tekući račun na koji prima prihode i s kojeg plaća troškove. Pametno je držati određenu rezervu kako bi se izbjegle financijske poteškoće u slučaju neočekivanih troškova. Međutim, financijski stručnjaci savjetuju da se veći iznosi ulažu u druge oblike štednje.
Prvi korak je sagledati mjesečne troškove: koliko iznose fiksni izdaci poput stanarine, računa za mobitel i sl.? Ako su mjesečni troškovi oko 2000 eura (3911 KM), preporuča se imati 500–1000 eura rezerve. Oni s nestalnim primanjima ili većim troškovima trebali bi štediti više.
Previše novca na računu: Zašto to može biti problem?
Može li na tekućem računu biti previše novca? Tehnički ne, ali visoki iznosi mogu donijeti određene rizike:
Inflacija smanjuje vrijednost novca– ako novac stoji neuložen, gubi kupovnu moć.
Većina tekućih računa ne donosi kamate, što znači da štediše propuštaju priliku za pasivni prihod.
Velika svota na računu može potaknuti nepotrebnu potrošnju.
Zbog toga stručnjaci savjetuju investiranje viška novca ili stavljanje na štedni račun s kamatama.
Kako rasporediti novac? Savjeti stručnjaka
Prema Verivoxu i štedionicama, novac treba pametno rasporediti:
Tekući račun– bez kamata, stoga ne držati velike iznose.
Štedni račun– ovdje držati “čeličnu rezervu” za hitne slučajeve (preporuka: 3 neto plaće).
Depozitni račun– sigurna opcija, ali u trenutnim uvjetima bolje ne vezivati novac na dugo.
ETF-ovi– nude veći prinos, ali zahtijevaju dugoročno ulaganje (najmanje 10 godina)
(Vijesti.ba)