“Sve dok ne dajemo Moskvi ili ostalim glavnim gradovima zemalja koje bi nas potencijalno mogle napasti povod za nesporazume ili pogrešne procjene, nema ni vojne prijetnje prema zemljama NATO-a”, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare održanoj u Stockholmu sa švedskim premijerom Ulfom Kristerssonom, prenosi HINA.
Na pitanje o mogućnosti po kojoj Rusija testira predanost zemalja NATO-a da stanu u obranu bilo koje od njih u slučaju napada, u skladu s člankom 5. sporazuma Stoltenberg je odgovorio:
“Ne vidimo nikakvu neposrednu vojnu prijetnju protiv bilo koje zemlje NATO-a. Stoga i ne vjerujemo da će naš članak 5. biti stavljen na iskušenje”, dodao je glavni sekretar koji boravi u Švedskoj, zemlji koja se NATO-u pridružila u aprilu.
Ove su izjave uslijedile nakon novih napetosti nastalih između Rusije i zemalja članica NATO-a koje su najavile jačanje vojne podrške Ukrajini. Kremlj je nedavno kritikovao Atlantski savez zbog pokretanja “novog ciklusa eskalacije” nakon odluke Sjedinjenih Država da odobre Kijevu napade američkim oružjem na ciljeve u Rusiji kako bi odbranio ukrajinski grad Harkiv.
Francuska je u četvrtak navečer najavila da će u Kijev poslati borbene avione Mirage 2000-5, a ruska vlada vjeruje da je Francuska “spremna za direktno učestvovanje u sukobu”. Ulf Kristersson je najavio da će i švedski borbeni avioni biti dio nadzornih snaga zračnog prostora Saveza, uglavnom sa svojim Gripenima na području Baltičkog mora.
(Vijesti.ba)