Zakon je inicirala i predložila Adisa Kokić-Hinović iz kluba SDA, a supredlagač je bio njen stranački kolega Mirsad Zaimović.
Za Vijesti.ba pojasnili su šta ovaj Zakon predviđa i koje uslove trebaju ispuniti sportisti u toku svojih karijera da bi ostvarili doživotnu sportsku penziju. Zakon je prošao proceduru i sada ide u Dom naroda na potvrđivanje.
“Prijedlog ovog zakona je u proceduri još od 2022. godine kada je priču oko njega pokrenuo Suad Kaknjo. Kolega Mirsad Zaimović i ja smo obavili razne konsultacije sa širom sportskom zajednicom i uputili ga u proceduru. Iz početka nije bilo odziva i interesovanja za podršku, ali je njegova važnost ipak prepoznata.
Zakon je uvjerljivo podržan sa 64 glasa za, 12 protiv i dva suzdržana. Nadamo se kako će ovo djelovati motivirajuće za mnoge naše sportiste, ali i one najmlađe koji žele jednog dana da postignu najveće rezultate”, poručila je Kokić-Hinović.
Uslovi za ostvarivanje i određivanje iznosa
Što se tiče uslova, Zakon predviđa da sportisti moraju imati napunjenih 40 godina života, da su državljani Bosne i Hercegovine, da do sada nisu mijenjali državljanstvo, te da su nastanjeni na teritoriji FBiH.
Zanimljivo i da ovo pravo mogu ostvariti sportisti koji su zapažene sportske rezultate ostvarili kao reprezentativci bivše Jugoslavije, uz prethodno navedene uslove.
Iznos novčane naknade zavisit će od osvojenih odličja, a gledat će se nastupi na Zimskim i Ljetnim Olimpijskim igrama, Paraolimpijadi, te nastupima na Evropskim i Svjetskim prvenstvima.
Zakonom je predviđena kategorizacija uslova koje sportisti trebaju ispunjavati kako bi ostvarili pravo na doživotnu mjesečnu naknadu zaslužnim sportistima, a naknada se može primiti samo na osnovu ostvarenih sportskih rezultata i to:
1. 2. ili 3. mjesto na Olimpijskim igrama
1. 2. ili 3. mjesto na Svjetskom prvenstvu
1. 2. ili 3. mjesto na Evropskom prvenstvu
1. 2. ili 3. mjesto na Paraolimpijskim igrama
Postavljeni su i određeni koeficijenti za pojedinačne i ekipne rezultate, koji će se množiti sa posljednjom prosječnom neto platom u Federaciji BiH.
“Za ovaj Zakon osigurana su sredstva u iznosu od milion i 250 hiljada KM i nadamo se da će ovaj Zakon biti podstrek za sportiste kako bi državu BiH predstavili u što boljem svjetlu. Republika Srpska još od 2011. ima usvojen ovaj Zakon i mi smo ovim činom između ostalog htjeli da ispravimo nepravdu prema sportistima u FBiH”, dodala je Kokić-Hinović.
Supredlagač Mirsad Zaimović podsjeća da je Zakon pokrenuo Suad Kaknjo kojem je u međuvremenu istekao mandat, a prijedlog zakona nije stigao na drugo čitanje pa je on preuzeo njegovu ulogu.
“Suština je da se vrhunski sportisti nagrađuju svugdje u svijetu, shodno postignutim rezultatima. Mi ih u BiH nemamo puno i upravo zato bi im trebali pružiti posebnu pažnju. To su ljudi koji su proveli najbolje godine svog života trenirajući, odričući se dosta toga i država bi im na ovaj način trebala odati priznanje. Uspješni sportisti su na kraju krajeva najbolji ambasadori BiH u svijetu i više su uradili na tom planu od ljudi koji su plaćeni za to”.
Povukao paralelu
“U više navrata sam bio svjedokom u kakvim uslovima rade naši vrhunski sportisti i oni u drugim zemljama. Atletičare vani prati cijeli jedan tim predvođen maserima, fizioterapeutima i drugim osobljen dok na primjer Amel Tuka treninge i pripreme provodi sa jednim trenerom. Bilo je zadovoljstvo podržati i stati iza ovog Zakona i nadam se da će proći i na Domu naroda”, zaključuje Zaimović.
Prilikom rasprave o ovom zakonu sjednici Predstavničkog doma prisustvovali su Amel Tuka i Larisa Cerić.
Opstrukcije i osporavanja
Dodajmo i to da je Zastupnički klub parlamentarnih stranaka predvođenih HDZ-om najavio da neće glasati za ovaj zakon.
Kao razlog su naveli to što zakon navodno nije u skladu s Ustavom FBiH budući da sport nije oblast u federalnoj nadležnosti.
Ukoliko zakon prihvati i Dom naroda, ovaj klub će se obratiti Ustavnom sudu radi procjene je li akt ustavan ili ne, poručili su iz navedenog kluba.
S. Grebović
(Vijesti.ba)
IZVOR