Dodik je jedan od osnivača te stranke i njen predsjednik punih 29 godina.
Sud BiH pravosnažno je osudio Dodika na godinu dana zatvora, te mu izrekao zabranu obavljanja te i drugih političkih funkcija u zemlji u narednih šest godina, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH.
Iz Suda BiH nije direktno odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa (RSE), da li provođenje presude znači da Dodik mora da napusti i funkciju u SNSD-u.
“Sud Bosne i Hercegovine je u vezi navedenog predmeta izdao saopštenja za javnost i davanje bilo kakvih dodatnih informacija bi se smatralo preuranjenim. Pri tome, Sud napominje da provođenje odluka ne ovisi isključivo od Suda”, navodi se u odgovoru na upit RSE.
Međutim, u ranijem pojašnjenju presude, iz Suda BiH su naveli kako pravosnažna presuda podrazumijeva, prestanak službene dužnosti i zabranu vršenja i sticanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava.
Na upit RSE o tome nisu odgovorili ni u CIK-u BiH, ali ni u Kancelariji visokog predstavnika u BiH (OHR).
Zakon o finansiranju političkih partija u BiH predviđa njihovo finansiranje iz budžeta sa svih nivoa, u skladu sa izbornim rezultatima, zbog čega Dodikov dalji mandat na čelu SNSD-a izaziva različito tumačenje među ustavnim ekspertima.
Dvije odluke Schmidta, prva za zabranu, a druga u korist Dodika
Profesor ustavnog prava Milan Blagojević za RSE tumači da su odredbe Krivičnog zakona BiH, koje je u julu 2023. godine nametnuo visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt jasne u tome da Dodik više ne bi mogao da bude ni predsjednik SNSD-a.
“Prema sadržaju člana 203a (Krivičnog zakona BiH), presuda protiv Dodika povlači zabranu obavljanja bilo koje funkcije, ne samo u državnim, entitetskim ili opštinskim organima vlasti, već i u bilo kojem drugom organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira javnim sredstvima”, mišljenja je Blagojević.
Po njemu, ključne su riječi u zakonu koje govore o funkciji “u bilo kojem drugom organu”, jer one znače i organ političke partije.
“Dakle, da ne može obavljati bilo kakvu funkciju ni u SNSD-u ni u nekoj drugoj partiji ako se finansiraju javnim sredstvima”, istakao je Blagojević.
Međutim, kako on dalje objašnjava, Schmidtova odluka iz aprila ove godine kojom je zabranio javno finansiranje SNSD-a i Ujedinjene Srpske, “de facto poništava pravne efekte” ranije odluke.
Schmidt je, obrazlažući odluku, istakao da se obustava finansiranja odnosi na budžete na svim nivoima, od državnog, entitetskih do opštinskih, ističući da “antidejtonsko djelovanje ima posljedice i da će svoju odluku razmotriti nakon što ono prestane”.
Po toj logici, SNSD se više ne smatra subjektom koji prima javna sredstva, pa se zabrana iz presude ne bi mogla odnositi na funkcije u toj stranci.
“Upravo zbog te Schmidtove odluke, pravosnažna presuda nema za posljedicu zabranu da Dodik bude predsjednik SNSD-a”, rekao je Blagojević.
Dodatnu “dilemu” stvara i usvajanje zakona u RS, kao odgovor na Schmidtovu zabranu, koji omogućava finansiranje političkih partija u RS, između ostalog i SNSD-u, donacijama pravnih i fizičkih lica.
Pri tome ne zabranjuje da te donacije u SNSD stižu iz javnih preduzeća i kompanija, na čijim rukovodećim mjestima su kadrovi te stranke.
Sa druge strane Davor Trlin, profesor ustavnog prava na Internacionalnom univerzitetu “Burch” pojašnjava da je već ranije u pravnoj praksi postojalo tumačenje o zabrani obavljanja funkcija u javnim organima, bez obzira na to da li se radi o zakonodavnoj, izvršnoj, sudskoj ili upravnoj vlasti.
“O tome se već raspravljalo još u februaru, i prije Schmidtovih nametanja. Postoji već formirano mišljenje bivših sudija, sadašnjih advokata, i mislim da je to većinski stav – da se zabrana odnosi na javne funkcije, ne i na političke stranke. Zabrana se odnosi na funkcije u zakonodavnoj, izvršnoj, sudskoj vlasti, ili upravnim institucijama poput direkcija, zavoda i agencija. Teoretski, mogao bi i dalje biti predsjednik političke stranke ili, karikirano rečeno, udruženja građana “, kaže Trlin za RSE.
Za SNSD, Dodik ostaje predsjednik stranke, a presuda ‘pravno nasilje’
I Milorad Dodik i njegov SNSD već su odbacili presudu Suda BiH, nazivajući je rezultatom “pravnog nasilja”.
Najviši organi stranke su 4. avgusta jasno dali do znanja i da Dodik ostaje na čelu stranke, te su pozvali i opozicione stranke u “vladu nacionalnog jedinstva” u entitetu Republika Srpska, te i na zajedničko djelovanje u institucijama Bosne i Hercegovine.
Dodik i njegov SNSD takođe najavljuju i donošenje novih odluka u Narodnoj skupštini RS, ne precizirajući kakve, tvrdeći da je Sud BiH postupio po odlukama visokog predstavnika u BiH koji “nema nadležnost da donosi zakone”.
Vlada RS, na čelu sa Radovanom Viškovićem iz SNSD-a, takođe je odbacila presudu, na sjednici u Banjaluci 5. avgusta.
Trenutna vlast u Republici Srpskoj ne priznaje Schmidta za legitimnog visokog predstavnika, jer njegovo imenovanje nije potvrđeno u Savjetu bezbjednosti UN, te za njegov izbor nisu bili Rusija i Kina.
Sa druge strane, Schmidta podržavaju SAD i najveći dio zemalja EU, uz pojašnjenje iz UN-a da on ima potreban legitimitet kroz izbor u Savjetu za implementaciju mira u Bosni i Hercegovini. Radi se o tijelu koje visokom predstavniku u BiH daje političke smjernice.
Profesor ustavnog prava Milan Blagojević za RSE navodi da je i njegov stav da Schmidt nema pravo da nameće zakone jer, kako kaže, to predstavlja kršenje odredbi Ustava BiH i Povelju UN-a koje garantuju suverenitet države.
“Suverenitet podrazumijeva da niko ne može nametati svoju volju kao zakon umjesto njenih institucija. Želim naglasiti da time ne odobravam ni ne legitimišem postupke visokog predstavnika Kristijana Šmita i OHR-a, koji su, po mom mišljenju, protivni Ustavu. Ovo što iznosim odnosi se samo na praksu koja je, nažalost, prihvaćena u BiH, pa čak i u Sudu BiH”, rekao je Blagojević.
Trlin: Odluke Schmidta i Suda BiH nisu ‘pravno nasilje’
Za razliku od Blagojevića, profesor Davor Trlin objašnjava da ovlasti Christiana Schmidta, visokog predstavnika u BiH, proizlaze iz takozvanih bonskih ovlašćenja, koje je potvrdio i Ustavni sud BiH u jednoj od svojih odluka 2000. godine.
Na osnovu Zaključaka Konferencije za implementaciju mira koja je održana u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine, visoki predstavnik u BiH je dobio ovlasti na osnovu kojih je nametao i mijenjao zakone, izmijenio ustave u BiH, te smjenjivao izabrane i imenovane političke i druge zvaničnike.
Ta odluka, po Trlinu, definiše visokog predstavnika kao stranog autoriteta koji ima nadležnost da nadjača domaće zakone u određenim slučajevima.
“Do sada su sva nametanja visokog predstavnika uglavnom bila verifikovana kroz parlamentarne procedure u BiH, ali po mom mišljenju postoji jasan pravni osnov za takve postupke. I pored usporavanja od strane političkih aktera, ova ovlaštenja su priznata i u međunarodnoj praksi, njegove odluke nisu međunarodno osporene”, kaže Trlin.
Presuda u svakom slučaju ‘oslabila’ Dodikov politički uticaj
Trlin ističe da Dodik, zbog pravosnažne presude, više ne može direktno uticati na donošenje odluka u javnim institucijama, ali da, ako ostane predsjednik stranke, može indirektno ostati “politički relevantan”.
“Mislim da on sada ne može neposredno donositi političke odluke, ali naravno da još uvijek može uticati, jer taj politički proces ne prestaje. Samo se, da tako kažem, usporava njegov direktni institucionalni uticaj”, naveo je Trlin.
A komunikolog i politički analitičar Mladen Bubonjić ocjenjuje da će Dodik pokušati da zadrži političku moć, čak i ako bude formalno uklonjen sa javne funkcije.
“Dodik će na sve načine pokušati ostati politički aktivan. Ako ne eksplicitno, onda pasivno. Njegovo političko djelovanje se neće odmah prekinuti, bez obzira na presudu”, kaže Bubonjić za RSE.
Dodaje i da je ponašanje Dodika i SNSD-a nakon presude “već viđeno”, pozivi na blokade, opstrukcije, optužbe na račun međunarodne zajednice i odbacivanje presude kao nelegitimne.
Bubonjić navodi i da se u dijelu javnosti pojavljuje tumačenje prema kojem bi čitava situacija mogla biti signal za “izlaznu strategiju” Dodika iz političkog života.
“Postoje spekulacije da se radi o kontrolisanom povlačenju, nekoj vrsti političke tranzicije. Ako mu budu uskraćeni izvori moći, pitanje je koliko će i iz sjene moći da upravlja. On je svoj politički stil vezao za resurse RS. Ako toga nestane, smanjuje se i njegov uticaj”, zaključio je Bubonjić.
Dodik je proglašen krivim za potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit (Christian Schmidt) ranije poništio.
Tim zakonima, zakonodavni organi u RS su pokušali spriječiti provođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji ovog bh. entiteta.
Pored ovog, protiv Dodika Tužilaštvo BiH vodi istragu i u predmetu “napad na ustavni poredak” Bosne i Hercegovine. Istragom su obuhvaćeni i predsjednik vlade entiteta RS Radovan Višković, te predsjednik entitetskog parlamenta Nenad Stevandić.
Zbog odbijanja da se pojave na saslušanje u tom slučaju, njih trojica su bili i na potjernici Suda BiH od polovine marta do početka jula. Tada su se ipak pojavili pred pravosudnim institucijama, nakon čega je potjernica i odluka o pritvoru ukinuta.
(Vijesti.ba)