Poskupljenje zlata već dugo ne iznenađuje, ali je sada i srebro dostiglo historijski maksimum od 60 dolara po unci. Ponuda se smanjuje, likvidnost nestaje, a investitori bježe ka plemenitim metalima pod pritiskom globalnih rizika i očekivanog smanjenja kamatnih stopa Federalnih rezervi.
Istovremeno, Mastercard otvara vrata stabilcoinima u trenutku kada je kripto-tržište najnestabilnije u posljednjoj deceniji, a čak 95 posto bitcoina već je izrudareno.
Branislav Jorgić ističe da na svjetskoj političkoj i ekonomskoj sceni vladaju velike turbulencije te da je u takvim okolnostima očekivan rast cijena pojedinih finansijskih proizvoda.
Spajanje tradicionalnih finansija i digitalne imovine više nije samo koncept, već strategija sigurnijeg opstanka.
U svijetu u kojem plemeniti metali ruše rekorde, kripto ulazi u fazu visokog rizika, a finansijske institucije traže novi balans, postavlja se pitanje – gdje je mjesto malog investitora?
Branislav Jorgić navodi da su globalne političke i ekonomske prilike nestabilne, te da investitori u takvim uslovima bježe iz onoga što smatraju nesigurnim.
„Od početka godine cijena srebra porasla je za 113 posto, više nego duplo“, ističe Jorgić, prenosi RTS.
Šta se dešava kada padne vrijednost dolara
Kako objašnjava, trenutna cijena srebra po finoj unci iznosi 62 dolara.
„Važan faktor za srebro i zlato, ali i za tržište uopće, jeste pad vrijednosti dolara. Američki dolar je od početka godine oslabio za 12 posto. S obzirom na to da se cijene metala izražavaju u dolarima, logično je da one rastu kako bi prodavci zadržali realnu vrijednost“, kaže Jorgić.
Dodaje da je teško procijeniti da li je aktuelni rast cijena uvod u dugoročni superciklus rasta ili u fazu hlađenja tržišta.
„Teško je to sada predvidjeti, ali s obzirom na to da je cijena već porasla za 113 posto, ne očekujemo da će i naredne godine rasti istim intenzitetom“, objašnjava Jorgić.
Naglašava da će kretanje cijene zavisiti i od geopolitičkih odnosa, ali i od industrijske i upotrebne vrijednosti srebra.
Zlato i dalje sigurnija investicija
Wall Street upozorava da je zlato i dalje sigurnija investicija u odnosu na srebro.
„Imajući u vidu veću upotrebnu vrijednost srebra i činjenicu da je svrstano među rijetke metale, vjerujem da će i dalje imati visoku cijenu“, kaže Jorgić.
Dodaje da je srebro dostupno i manjim ulagačima koji nemaju velike budžete.
„Na našem tržištu postoji investicijsko srebro standardnog kvaliteta – pločice i poluge. Poluga od 100 grama košta oko 45.000 dinara, ona od 333 grama oko 107.000 dinara, dok poluga od pet kilograma trenutno vrijedi oko milion i 530 hiljada dinara“, pojasnio je Jorgić.
Raste i cijena bakra
Cijena bakra također bilježi rast i od početka godine porasla je za 35 posto.
„Srbija posjeduje rudu bakra, zlata i srebra, tako da rast cijena ovih metala ide u prilog domaćoj ekonomiji. Kompanija Ziđin, koja eksploatira rudu u Boru, kotira na berzi u Hong Kongu, a cijena njenih dionica porasla je za 131 posto“, naveo je Jorgić.
Procjenjuje se da je promet zlata prošle godine iznosio oko 100 miliona eura.
Pad bitcoina i slabiji interes rudara
Govoreći o padu vrijednosti bitcoina, Jorgić ističe da je to vjerovatno uticalo i na slabiji interes rudara.
„Bitcoin se dobija putem algoritama koji generiraju nove jedinice na tržištu. Kako je preostala količina bitcoina za rudarenje relativno mala, u narednom periodu možemo očekivati i rast njegove cijene“, objašnjava Jorgić.
Sve češće se i banke okreću povezivanju s tradicionalnim finansijskim sistemima i kriptovalutama. U švicarskom Luganu već je omogućeno plaćanje ljekarskih usluga kriptovalutama.
„Nemam veliko povjerenje u kriptovalute generalno. To su i dalje izolirani primjeri bez masovne upotrebe. Međutim, važno je istaći da Evropska unija radi na projektu digitalnog eura“, naglašava Jorgić.
Dodaje da digitalni euro neće biti nova valuta, već digitalni oblik postojeće.
„Građani će moći prebaciti eure sa svojih bankovnih računa u digitalni novčanik. Time digitalni euro dobija isti status kao gotovina, samo u elektronskom obliku. Smatram da će se razvoj digitalnih valuta kretati upravo u tom pravcu – da postojeće valute dobiju svoj digitalni ekvivalent“, zaključuje Jorgić.
(Vijesti.ba)