Naime, supermasivna crna rupa u srcu naše galaksije neprestano ispaljuje svjetlosne bljeskove, stvarajući neobičan i dinamičan spektakl u svemiru.
I dok neki bljeskovi traju tek nekoliko sekundi, drugi su snažne erupcije koje svakog dana ispaljuju po nekoliko moćnih mlazova svjetlosti.
Naučnici su očekivali određeni obrazac u ovom fenomenu, ali podaci pokazuju da je aktivnost crne rupe potpuno nepredvidiva.
“Vidjeli smo kako svjetlost ključanja neprestano mijenja intenzitet, a onda iznenada – bum! Pojavio bi se ogroman bljesak, pa bi se sve opet smirilo”, rekao je vođa istraživanja Farhad Jusef-Zade sa Univerziteta Nortvestern.
Ova otkrića, objavljena u časopisu “The Astrophysical Journal Letters”, mogla bi donijeti nova saznanja o interakciji crnih rupa s materijom koja ih okružuje, kao i o evoluciji same galaksije.
Istraživanje je obuhvatilo 48 sati posmatranja, podijeljenih u osam do deset sati tokom cijele godine, što ga čini najdužim i najdetaljnijim istraživanjem Sagittarius A-star do sada.
Crne rupe su prije samo nekoliko decenija bile teorijski koncept, ali danas su ne samo potvrđene već se čak i fotografišu pomoću sinhronizovanih radio teleskopa na Zemlji.
Vjeruje se da supermasivne crne rupe, čija masa može biti od nekoliko miliona do milijardi puta veća od mase Sunca, postoje u centru gotovo svih velikih galaksija.
Zanimljivo je da materija koja se približi crnoj rupi ne pada u nju odmah, već dio te mase može biti preusmjeren i izbačen u obliku snažnih mlazova visokoenergetskih čestica.
Naučnici još nisu u potpunosti razumjeli ovaj proces, ali novo istraživanje pokazuje da su bljeskovi koji dolaze iz unutrašnjeg akrecionog diska crne rupe slični solarnim olujama – ali u daleko ekstremnijim uslovima, prenosi B92.
Jusef-Zade i njegov tim veruju da najsvjetliji bljeskovi nastaju zbog magnetne rekonekcije – procesa u kojem se dva magnetna polja sudaraju, oslobađajući ogromne količine energije. Kraći bljeskovi, s druge strane, mogu biti rezultat manjih poremećaja u akrecionom disku.
“Iako su uslovi oko crne rupe mnogo ekstremniji, Sunčeva površina takođe ključa od aktivnosti”, objašnjava Jusef-Zade.
Sljedeći korak u istraživanju biće još duže i neprekidno posmatranje Sagittarius A-star kako bi se utvrdilo da li bljeskovi prate neki obrazac ili su zaista potpuno nasumični. Za sada, crna rupa u centru naše galaksije ostaje nepredvidiva i fascinantna tajna svemira.
(Vijesti.ba)