Klimatske promjene i sve očigledniji temperaturni ekstremi praćeni obilnim snjegovima, poplavama, sušama i požarima postali su tako uočljivi da su meteorologija i klimatologija veoma brzo od specijalističkih naučnih disciplina postale dio svakodnevnice. I dok se prije samo nekoliko desetljeća na meteorološku prognozu gledalo sa dozom podsmjeha danas veliki dio čovječanstva svoje svakodnevne životne obaveze usklađuje sa prognozom stručnih i sve elokventnijih meteorologa.
Meteorolog Nova BH Nedim Sladić prepoznatljivo je lice medijskog prostora, ali ne više kao osoba koja donosi puki meteorološki izvještaj nego isključivo kao mladi „stručnjak za vrijeme“, dakle novinar čije su analize privukle pažnju i onih koji su sa velikom dozom skepse gledali na takvu vrstu predviđanja.
Bilo bi pogrešno Sladićev posao shvatati kao meteorološko izvještavanje, jer opseg varijabli koje unosi u svoje analize prevazilazi tradicionalni televizijski izvještaj o vremenu. Dijapazon njegovih interesovanja odavno je prevazišao golu informativnost jer Sladić svoje analize temelji ne samo na „čitanju“ meteoroloških varijabli nego i na strukturalnijem posmatranju globalnih klimatoloških poremećaja.
Nedim Sladić rođen je u Sarajevu 1997. godine. Nedostatak studija meteorologije u našoj zemlji orijentiše ga prema alternativnom studiju softverskog inžinjerstva na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu, gdje 2019. godine stječe zvanje diplomiranog inžinjera u oblasti “Statistička i podatkovna analiza u R-u“ na primjeru klimatskih promjena na području Sarajeva, a za svoj ukupni doprinos na univerzitetu dobija titulu “IUS Ambasador“.
Istinska ljubav prema meteorologiji orijentiše ga prema naučnoj strani i istraživanju naučnih činjenica, a u saradnji sa brojnim stručnjacima i univerzitetskim profesorima iz regiona kreira i objavljuje numerički model NOTHAS za detekciju olujnih sistema u Springer bazi podataka, u sklopu žurnala u sastavu Korejskog meteorološkog društva. Osim toga, koautor je još dva naučnoistraživačka rada, što mu otvara vrata master studija na najboljem univerzitetu za meteorologiju i klimatologiju u Ujedinjenom Kraljevstvu.
U razgovoru za Al Jazeeru kaže da regiju Balkana ovog vikenda očekuju ekstremno visoke temperature:
“Od sjeverne Afrike i juga Španije termobarički greben pružit će se osom istočnije, tj. prema našem području uz pritjecaj vrele zračne mase koja će uzrokovati ekstremno visoke temperature zraka i najtoplije dane 2021. godine. Konkretno govoreći o temperaturama zraka ovog vikenda, jutarnje temperature zraka kretat će se od 18 do 23, na jugu do 27, a dnevne od 36 do 41, na jugu i sjeveru zemlje lokalno moguće i do 43 ºC.“
U posljednje vrijeme svjedočimo klimatskim ekstremima koji se pojavljuju u rasponu od velike hladnoće do nezabilježeno visokih temperatura. Da li su uzrok takvim varijacijama, po Vašem mišljenju, klimatske promjene?
– Pojedinačno posmatrano, jednu ekstremnu sušu ili poplavu nad određenim područjem ne možemo direktno u startu povezati sa posljedicom klimatskih promjena. Međutim, ukoliko se njihova frekvencija povećava iz godine u godinu, tada već možemo govoriti da posljedica takvih vremenskih ekstrema je itekako vezana za klimatske promjene. Ekstremnih vremenskih prilika je bilo oduvijek, ali zadnjih decenija su toliko učestale da se na njih polako sada počinjemo navikavati, jer se adaptiramo novim uslovima klime, ne samo u našoj zemlji, već i širom svijeta.
Primjer koji najbolje opisuje klimatske promjene u Bosni i Hercegovini je sve veća učestalost toplotnih valova tokom ljeta u našoj zemlji, kao i recentni trend sve toplijih februara u kojima već dvije godine zaredom obaramo nove apsolutne maksimalne temperaturne rekorde, umjesto da po nekom očekivanom ritmu nižemo snježne dane. Također, takav ritam sve manje snježnih zima, sve vrelijih ljeta, kao i naglih prelaza iz dugotrajnih suša u perioda kratkih, ali izrazito jakih padavina s karakterom bujičnog plavljenja, direktne su posljedice klimatskih promjena. Problem je što ovakvi ekstremi postaju sve jači i nemilosrdniji, a u socioekonomskom pogledu vrlo nepovoljni, budući da se nekada mogu pojaviti onda kada ne trebaju (primjer: val hladnoće u aprilu 2003, 2017. i 2021. koji je donio materijalnu štetu).
Zašto jug Evrope, Grčka, Turska i Sicilija bilježe temperaturne rekorde i kako objašnjavate činjenicu da je jučer na Siciliji zabilježena temperatura od 48,8 stepeni celzijusa, što je po pisanju evropskih medija najviša izmjerena temperatura u Evropi?