Fondacija za okolišnu pravdu (EJF), londonska organizacija koja se bavi pitanjima okoliša i ljudskih prava, saopštila je da je identificirala prisustvo Sjevernokorejaca na 12 kineskih brodova za tunu koji djeluju na jugozapadnom Indijskom okeanu.
Izvještaj se uglavnom temelji na intervjuima sa 19 Indonežana i Filipinaca koji su radili zajedno sa Sjevernokorejcima.
„Svjedočanstva koja su pružili indonežanski i filipinski članovi posade sugeriraju da su poduzeti koordinirani napori kako bi se sakrilo prisustvo Sjevernokorejaca na ovim brodovima, te da su ti Sjevernokorejci prisiljeni raditi po deset godina na moru – u nekim slučajevima bez da su ikada kročili na kopno“, navodi se u izvještaju.
„Ovo bi predstavljalo prisilan rad u razmjerima koji nadmašuju mnoge druge slučajeve zlostavljanja u globalnoj industriji ribarstva, koja je već preplavljena takvim praksama“, dodaje se u izvještaju.
EJF je naveo da su Sjevernokorejci bili prebacivani sa broda na brod, koristeći metodu poznatu kao „prebacivanje tereta“ kako bi im se onemogućio povratak na kopno.
Neimenovani azijski članovi posade rekli su da sjevernokorejski kolege nisu smjeli koristiti mobilne telefone niti napustiti brodove tokom posjeta lukama.
EJF je naveo da nije mogao procijeniti broj Sjevernokorejaca na kineskim brodovima jer su svi bili prebačeni na brodove sestrinske flote.
Korištenje sjevernokorejskih posada predstavlja kršenje rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a iz 2017. godine, koja zahtijeva od zemalja članica da ne izdaju radne dozvole za Sjevernokorejce i da repatrijiraju sve preostale radnike iz Sjeverne Koreje sa svojih teritorija do kraja 2019. godine.
Sankcije su donesene nakon što je Sjeverna Koreja testirala raketu dugog dometa, čime je prekršila druge rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a.
EJF je također naveo da se čini da je korištenje sjevernokorejskih posada zaobišlo pravne okvire u SAD-u i Evropskoj uniji, koji su osmišljeni kako bi spriječili ulazak proizvoda proizvedenih od strane Sjevernokorejaca u njihove lance opskrbe.
Zajedno s Rusijom, Kina se sumnjiči da nije u potpunosti provodila sankcije UN-a protiv Sjeverne Koreje i iskoristila je veto na napore SAD-a da pooštri sankcije prema Sjevernoj Koreji, uprkos njenim zabranjenim testiranjima oružja.
Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova nije dalo komentar.
Prije roka UN-a iz 2019. godine, desetine tisuća Sjevernokorejaca radile su u inozemstvu, uglavnom u fabrikama i restoranima u Kini te na logorskim kampovima i gradilištima u Rusiji, kako bi donijeli nužno potrebnu stranu valutu. EJF je naveo da je ovo prvi put da je rad Sjevernokorejaca javno dokumentiran na brodu za daljinsko ribarenje.
Sjevernokorejski radnici u inozemstvu uglavnom su bili pod stalnim nadzorom sigurnosnih agenata svoje zemlje, radili su više od 12 sati dnevno, a kući su donosili samo dio svojih plaća, dok je ostatak išao njihovoj vladi, prema informacijama dezertera i stručnjaka.
Uprkos zabrani UN-a, južnokorejski dužnosnici i stručnjaci vjeruju da veliki broj sjevernokorejskih radnika i dalje obavlja ekonomske aktivnosti širom svijeta i prenosi novac koji se koristi za nuklearne programe Sjeverne Koreje.
(Vijesti.ba)